U zagrebačkoj prvostolnici izložen je Božji grob, vezeni pokrov koji se čuva u Riznici zagrebačke katedrale iz koje se iznosi samo uoči Uskrsa. Vjernici se od ranog jutra okupljaju i mole pred grobom.
Božji grob je remek-djelo vezilačke umjetnosti 17. stoljeća i spada među svjetske raritete. Izvezen je 1659. godine u Vezilačkoj radionici zagrebačkog biskupa Petra Petretića koji ga je naručio i prema čijim zamislima je izrađen. Ručno su ga vezli mladići i djevojke koji su bili uključeni u tadašnje bratovštine u okolici Zagreba. Predvodio ih je njemački tkalac Wolfgang Jacob Stoll kojeg je iz Beča osobno pozvao biskup Petretić. Rodom iz kiparske obitelji u Ingolstadtu, u Bavarskoj, svoja kiparska umijeća Stoll je dokazao na figuralnom vezu Božjeg groba s oko 120 biblijskih likova reljefno izvezenih raznobojnim svilenim i pozlaćenim nitima.
Božji grob je oblikovan kao sarkofag sa strmim krovićem. Na metalni okvir koji je 1892. izradio Hermann Bolle postavljaju se izvezene tekstilne ploče od crvene svile s prizorima Isusova Križnog puta te starozavjetnim prizorima koji upućuju na Isusovo uskrsnuće. Izvezene prizore prate bojom ispisani biblijski citati na latinskom jeziku kao i citati crkvenih naučitelja. Prema Petretićevom Božjem grobu izrađen je i grob blaženog Alojzija Stepinca.
Riznica zagrebačke katedrale. Božji grob. Photo: Sanjin Strukić/PIXSELL
Božji grob je prvi puta postavljen u zagrebačkoj katedrali u Velikom tjednu 1659. godine. Ovo iznimno djelo bilo je predstavljeno na izložbama „Riznica zagrebačke katedrale” i „Sveti trag” u Zagrebu te „Hrvati ‒ kršćanstvo, kultura, umjetnost” u Vatikanu. U zagrebačkoj katedrali bit će izložen do 28. travnja.