U grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima križevački vladika Milan Stipić služit će u petak, 21. listopada svečanu liturgiju o spomendanu bl. Karla Austrijskoga Habsburga, posljednjega austrijskog cara i hrvatskoga, ugarskoga i češkog kralja. A lik ovoga Božjeg ugodnika za HKR je predstavio đakon Križevačke eparhije o. Livio Marijan.
“Uz brojne druge titule, najbitnija je njegova titula blaženi, kojom ga je 2004. godine proglasio papa Ivan Pavao II. Karlu u čast, o stotoj obljetnici njegove smrti koja se obilježava ove godine, želimo proslaviti toga hrvatskog vladara”, naglasio je o. Livio.
Karlo je rijedak primjer kako se u politici i javnom životu može postati svecem i kako se može živjeti pravednost, milosrđe i sve ono čemu nas uči Katolička Crkva i kršćanski nauk.
Grkokatolička eparhija, Križevci, ali i cijela Crkva u Hrvata, kao i hrvatski narod, ima dužnost zahvaliti za sve dobro u povijesti što nam je ostavilo to vrijeme Habsburgovaca. Konkretno, mi grkokatolici smo od carice i kraljice Marije Terezije dobili biskupiju, biskupski dvor, rezidenciju i brojne druge ustanove, poput Grkokatoličkog sjemeništa. Vjerujem da bi svaka biskupija mogla u Hrvatskoj o tome govoriti, kao i cjelokupni naš hrvatski narod. To je ipak bilo vrijeme napretka Hrvatske kao srednjoeuropske zemlje.
Usto, s Habsburgovcima Hrvati nisu nikada u povijesti izgubili svoje državno pravo, time što su u šesnaestom stoljeću izabrali Habsburgovca, konkretno Ferdinanda Habsburga, za svog poglavara da brani Hrvatsku od Turaka, što su Habsburzi činili. Hrvatska je na taj način ozakonila ili posvijestila svoje trajno državno pravo. I svi su se Habsburzi krunili kao kraljevi i Hrvatske.
Čovjek vjere i snažnih moralnih načela
Međutim, aspekt koji treba istaknuti je kršćanski lik bl. Karla.
Papa Ivan Pavao II. je napisao da je Karlo bio uistinu čovjek vjere, čovjek visokih moralnih načela, čovjek koji je živio socijalni nauk Crkve, pravedni vladar, uzoran suprug i otac svojoj djeci.
U jeku Prvoga svjetskog rata, Karlo je kao kršćanski vladar, koji je car postao kao mlad čovjek 1916. godine, borio se kao mirotvorac da se taj rat okonča pod svaku cijenu . Zabranio je bičevanje, vezivanje u vojsci, uporabu bojnog oružja, gađanje podmornica… Karlo je, kao katolički vladar, prvi u svijetu osnovao ministarstvo za socijalnu skrb koje danas ima svaka zemlja. Učinio je to iz suosjećanja prema siromašnima, udovicama, siromašnim studentima, radnicima itd.
Car koji je svakoga dana molio krunicu
Bio je posebno obljubljen među Slavenima zato što je studirao u Pragu, a često je kao, zapovjednik vojske, bio u Galiciji. Služio se češkim, poljskim, ukrajinskim i hrvatskim. Znakovito je da je kao zapovjednik vojske i kao car i kralj velebne države svakodnevno molio krunicu, svaki petak obavljao pobožnost Srcu Isusovu i da je umro u toj vjeri.
Po zemljama bivše Habsburške monarhije pamti ga se kao dobrog i pravednog, ali i tragičnog vladara. Naime, našao se u povijesnim okolnostima u kojima velike zapadne sile nisu bile suglasne s time da u Europi postoji jedna velika katolička država.
Znakovito je da su nakon sloma Monarhije uspostavljene države koji nisu bile niti približno pravedne prema svojim narodima kao što je bila Monarhija. To se može dobro vidjeti na primjeru stare Jugoslavije u kojoj su Hrvati bili počinjeni, ali i na drugim primjerima.
Relikvije bl. Karla okupit će predstavnike triju naroda
U prigodi ovoga slavlja vitezovi Svetog groba jeruzalemskog donijet će u križevačku katedralu relikvije bl. Karla. Našem pozivu odazvali su se i veleposlanik Republike Austrije i predstavnici Veleposlanstva Republike Mađarske, pa će to biti lijepa prigoda za proslavu toga velikog čovjeka koji nas je ujedinjavao u srednjoj Europi, i to na katoličkim osnovama.
Nakon misnoga slavlja, u kratkom predavanju dr. Dejan Pernjak govorit će o napretku Križevaca kao slobodnog kraljevskog grada u vrijeme Habsburgovaca. Liturgija je u 18 sati, a predavanje odmah nakon toga.
Dodajmo ovome da je i za Karlovu suprugu, caricu i kraljicu Zitu, 2008. godine pokrenut proces beatifikacije. A za 21. listopada i njegov spomendan nije izabran ni dan njegove smrti ni rođenja, već dan njihovog vjenčanja. Zašto? Zato što je car i kralj Karlo Habsburški supruzi upravo na dan vjenčanja rekao: “Pomozimo sada jedno drugome postati svetima, da zajedno zadobijemo Kraljevstvo nebesko.” Usto, na njihovom je vjenčanom prstenju zapisana najstarija marijanska molitva “Pod tvoju se obranu utječemo, sveta Bogorodice!”