Štovatelji časnoga sluge Božjega oca fra Ante Antića proslavljaju 4. ožujka obljetnicu njegove svete smrti. Fra Ante Antić, uronjen u Boga, bio je blizak ljudima i njihovim potrebama i problemima. Zbog svega toga već za njegova života nastao je glas o njegovoj svetosti. Taj glas nastavio se širiti i poslije smrti 4. ožujka 1965. godine i to je bio dostatan razlog da se godine 1984. pokrene postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim.

Koja otajstva krunice moliti u korizmenom vremenu i je li opravdano misu pratiti putem televizijskoga prijenosa ako možemo doći u crkvu, neka su od pitanja na koja je u emisiji „Halo, velečasni” odgovarao vlč. Ljubo Vuković, župnik župe sv. Nikole Tavelića iz Zagreba.

Na spomendan katedre sv. Petra, u prvu korizmenu nedjelju 22. veljače 1931., u samostanu sestara Naše Gospe od Milosrđa u poljskom gradu Płocku zbio se događaj neizmjerno važan za čovjekovo spasenje: objava Božjega milosrđa sv. Faustini, a po njoj i cijelom čovječanstvu.

U emisiji Pod Križem Hrvatskog katoličkog radija promišljalo se o dokazima koji upućuju na Božje postojanje. Emisiju je uredio i vodio vlč. Tomislav Šagud.

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića počinje njegovim zemaljskim rođendanom, a završava nebeskim, tj. traje od veljače do listopada ove godine te se moli od 20. do 28. svakoga mjeseca.

Albanski kardinal Ernest Simoni Troshani, koji se prije uzvišenih biskupskih titula voli nazivati "mrvom Božjom", posvjedočio je o 28 godina zatočeništva na Mladifestu u Međugorju 2017. godine.

Iz kojeg razloga se čini kako Pavao u svojim poslanicama propovijeda nešto drugačijeg Krista od onoga kakvog nam ga opisuju evanđelja?

Činjenica je da je Bog htio Crkvu. Budući da ju je i osnovao, ona poznata sintagma Krist da, Crkva ne - nema smisla.

Četiri važna sveca imaju dva liturgijska blagdana tijekom godine, dok većina ima samo jedan. Tko su oni i zašto su toliko važni?

Biskup Petar Čule bio je teološki znalac, duhovno jak i vrlo skroman. Sudjelovao je na Drugom vatikanskom koncilu (1962.-1965.). Svojim interventima postigao je da se prilikom liturgijske obnove u misni kanon uvede ime sv. Josipa odmah nakon imena Blažene Djevice Marije.