Papa Lav XIV. proglasio je Ivana Henrika Newmana 38. crkvenim naučiteljem i suzaštitnikom katoličkog obrazovanja, uz sv. Tomu Akvinskog. Zanimljivo je da je Newman (1801.-1890.) prve 44 godine života proveo kao anglikanac, a nakon primanja u Katoličku Crkvu postao je najveći promicatelj svetosti Crkve i istine koju je primila od svoga Učitelja i Glave.

Ivan Henrik Newman prve 44 godine života proveo je kao anglikanac. Obratio se i primljen je u Katoličku Crkvu 8. listopada 1845. godine. Do konca života svjedočio je da nikada nije požalio niti posumnjao da je pronašao pravu istinu u jednoj, svetoj, katoličkoj i apostolskoj Crkvi. Papa Lav XIV. proglasio ga je novim crkvenim naučiteljem i suzaštitnikom katoličkog obrazovanja.

„Čini mi se da u mainstreamu prevladava stav da su vještice, masoni i neke druge kategorije marginalnih skupina plod mašte paranoika ili teoretičara zavjere“, istaknuo je fra Josip Blažević.

Znamo li se koristiti preobilnim duhovnim blagom oprosta, što nam ga nudi Crkva za naše duhovno dobro i za dobro svetih duša u čistilištu? Znamo li da možemo praktički svakog dana zadobiti potpuni oprost? Donosimo sve što jedan katolik treba znati o oprostu.

Sluga Božji Franjo Kuharić je upoznao slugu Božjega o. Antu Gabrića u svojim gimnazijskim danima kada je o. Ante Gabrić polazio u misije te za njegovih kasnijih posjeta domovini. Kardinal Kuharić je njega i Majku Terezu bio pozvao da dođu i održe duhovnu obnovu na čemu im je bio vrlo zahvalan. Uzvratio im je posjet i uvjerio se u kakvim uvjetima djeluju.

Bivši službeni egzorcist Rimske biskupije primijetio je da sve veći broj mladih ljudi potpada pod utjecaj zla. Međutim, posvjedočio je i o snažnom zagovoru sv. Ivana Pavla II. u borbi za duše.

Pripremanje za nedjelju propovijed mnogim svećenicima oduzima dosta vremena, no umjetna inteligencija nudi mogućnost stvaranje gotove propovijedi za bilo koji biblijski ulomak. Nema mnogo svećenika u Hrvatskoj koji spremno javno kažu da koriste umjetnu inteligenciju u pripremi propovijedi, no pronašli smo jednoga koji je rado objasnio na koji je način koristi.

Nastavljajući praksu pape Franje, Sveti Otac odgovorio je na pismo ožalošćenog oca ohrabrenjem da „smrt nikad nema posljednju riječ“.

Prisjetio se i kako ga je još kao dječaka Božja riječ na misi posebno doticala – uvijek se pitao kako ono što čuje može živjeti u svakodnevici.

Život i apostolsko poslanje Bartola Kašića na prvi pogled djeluju kao individualistički pothvat pisca i jezikoslovca, koji uz to ima i pastoralnog talenta. U stvarnosti je sve bilo drugačije.