Osnivač i izvršni direktor tehnološke tvrtke Longbeard, koja je razvila Magisterium AI i radi i na drugim novim projektima, rado se odazvao na razgovor za Hrvatsku katoličku mrežu. On je svoju karijeru započeo kao časnik u Kanadskim oružanim snagama, potom je bio bogoslov u Washingtonu, a na kraju se odlučio za brak. Radio je u Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine Kanade, kao i u Nadbiskupiji Toronto. Matthewa je rad odveo u Rim gdje je surađivao s brojnim vatikanskim dikasterijima pomažući im da učinkovitije koriste tehnologiju za ostvarenje svoje misije. Trenutno živi u Cape Townu u Južnoj Africi.

Matthew Harvey Sanders osnivač je i izvršni direktor tehnološke tvrtke Longbeard, koja je razvila Magisterium AI / Foto: Privatni arhiv

Susresti ljude u digitalnom svijetu

Matthew Harvey Sanders kaže da su uočili raznoliku publiku na svojoj platformi – od praktičnih vjernika do onih koje bi se moglo nazvati „marginalnim kršćanima“. Angažiranim vjernicima, dodaje, žele služiti tako da im ponude alate za produbljivanje razumijevanja vjere, a tražiteljima pružiti pouzdan i gostoljubiv prvi korak na putu vjere — iskru koja, nadaju se, vodi do dubljeg, osobnog uključivanja u župnu zajednicu.

„Vidimo mješavinu korisnika koja odražava širok spektar vjerskih iskustava. S jedne strane, imamo vrlo angažirane, praktične vjernike – svećenike, katehete, teologe i posvećene laike – koji koriste Magisterium AI kao moćan alat za istraživanje. Koriste ga za pripremu propovijedi, razvoj nastavnih planova i brzo pronalaženje citata unutar ogromnog korpusa crkvenoga učenja. S druge strane, vidimo značajan broj korisnika koji bi se mogli opisati kao ‚marginalni‘ kršćani, ili čak oni koji nisu kršćani, ali su znatiželjni što Crkva uči. Za njih Magisterium AI nudi nepristran i pristupačan ulazni portal za postavljanje pitanja koja su možda oklijevali postaviti svećeniku ili prijatelju. Mogu istraživati vjeru vlastitim tempom, na svom jeziku i bez straha od nerazumijevanja. Vjerujemo da je to ključni aspekt suvremene evangelizacije – susresti ljude tamo gdje jesu, a danas je to često u digitalnom svijetu“, kaže Sanders.

Matthew Harvey Sanders u susretu s papom Franjom / Foto: Privatni arhiv

Ljudi i dalje traže u Crkvi moralni kompas

Zanimalo nas je koji su glavni interesi posjetitelja Magisterium AI-a, odnosno koja su područja teologije najzastupljenija u pitanjima njihovih korisnika, jer to zasigurno pruža uvid u duhovne i intelektualne znatiželje današnjih ljudi. Iako se teme koje ljude zanimaju razlikuju, naš sugovornik ističe da se primjećuju neke zakonitosti.

„Značajan dio upita odnosi se na moralnu teologiju. Ljudi se suočavaju sa složenim etičkim pitanjima u svojim osobnim i profesionalnim životima te traže crkvene smjernice o svemu – od bioetike i društvene pravde do osobne moralnosti. To nam pokazuje da ljudi i dalje traže u Crkvi moralni kompas u svijetu koji ga često nema. Drugo veliko područje interesa je dogmatska teologija. Korisnici često postavljaju pitanja o prirodi Boga, Trojstvu, sakramentima te ulozi Blažene Djevice Marije i svetaca. To su temeljna pitanja naše vjere i ohrabruje nas što mnogi žele dublje razumjeti ta pitanja. Također vidimo mnoga pitanja o povijesnom razvoju doktrine, što pokazuje želju ne samo razumjeti što Crkva uči, nego i zašto. Nedavno, zbog pokretanja projekta Vulgate AI i naše suradnje s papinskim sveučilištima, raste interes i za akademske i povijesne teme, uključujući patristiku (djela crkvenih otaca) i biblijsku interpretaciju. Sve to pokazuje duboku glad za sadržajno bogatim, dobro utemeljenim teološkim znanjem. Ljudi ne traže samo jednostavne odgovore; žele se uključiti u bogatstvo i dubinu katoličke intelektualne tradicije“, odgovara naš sugovornik.

Moćan alat za katehezu

U Longbeardu su svjesni da iza navedenih pitanja stoji dublja, osobnija potraga za smislom, duhovnim iskustvom i vodstvom, pa naglašavaju da Magisterium AI može dati odgovor na pitanje što Crkva uči, ali ne može i ne smije zamijeniti ljudske odnose i pastoralnu skrb.

„Magisterium AI vidimo kao početnu točku, vrata. Može pomoći nekome razumjeti crkveno učenje o primjerice molitvi, ali ne može moliti s njim. Može objasniti značenje euharistije, ali ne može pružiti sakrament. Upravo zato nastojimo da naša tehnologija uvijek upućuje dalje prema stvarnom, živom iskustvu Crkve“, tvrdi Sanders i kaže da istražujemo načine kako još izravnije usmjeravati korisnike prema zajednicama u stvarnom životu.

„Cilj je da netko dođe s pitanjem i ode ne samo s odgovorom, nego i s jasnijim putem do pronalaska duhovne podrške i zajednice koju zaista traži, primjerice u lokalnoj župi, kod svećenika ili duhovnoga pratitelja. Umjetna inteligencija može biti moćan alat za katehezu i informiranje, ali pastoralni i sakramentalni život Crkve jest, i mora uvijek ostati, u temelju ljudski i osoban“, jasan je naš sugovornik.

U bazi – 24 tisuće crkvenih dokumenata

Nismo se mogli ne dotaknuti i nekih drugih religijskih chatbotova, koje prate kontroverzne pojave. Jedan od primjera je „razrješenje službe“ virtualnoga svećenika Catholic Answersa o. Justina, događaja koji je upozorio na velike rizike umjetne inteligencije koja nije utemeljena na provjerenim izvorima i pokušava simulirati uloge koje ne može ispuniti. Upravo iz tih razloga nastao je Magisterium AI, kaže nam njegov osnivač, tvrdeći da je Magisterium AI „alat za informiranje i istraživanje, a ne zamjena za ljudsku interakciju i sakramentalni život Crkve“, a cilj im je „pružiti pouzdan i vjerodostojan resurs za poslanje Crkve u obrazovanju i evangelizaciji, tehnološki napredan i teološki vjerodostojan“.

„Magisterium AI razvili smo s potpuno drugačijim pristupom. Ključna razlika je u našoj predanosti onome što nazivamo ‚vjernim izvorima‘. Za razliku od općih AI modela, poput ChatGPT-a koji uče na golemim i često nepouzdanim internetskim podacima, baza znanja Magisterium AI-ja pomno je odabrana, tu su tisuće službenih crkvenih dokumenata: papinskih enciklika, koncilskih dokumenata. Svaki odgovor ima citat izvora kako bi korisnik mogao provjeriti i dodatno istražiti. Time je značajno smanjen rizik od ‚halucinacija‘ i netočnih informacija. Druga važna razlika je ‚znanstveni način‘, koji proširuje izvore na djela crkvenih naučitelja, crkvenih otaca i druge pouzdane teološke i filozofske tekstove – omogućujući bogatije istraživanje katoličke misli, ali unutar kontroliranoga i pouzdanoga skupa izvora. Također smo duboko predani transparentnosti glede ograničenja umjetne inteligencije“, kaže Sanders.

U bazi Magisterium AI-ja trenutačno je više od 24 tisuće službenih dokumenata učiteljstva Katoličke Crkve, a dodano je i više od 27 tisuća djela teološke i filozofske tradicije, uključujući djela sv. Tome Akvinskog, sv. Augustina i crkvenih otaca.

Surađivao je s brojnim vatikanskim dikasterijima pomažući im da učinkovitije koriste tehnologiju za ostvarenje svoje misije / Foto: Privatni arhiv

Most prema Crkvi

U Magisterium AI-ju im nije želja stvoriti umjetnoga svećenika ili digitalnoga duhovnoga pratitelja, niti udaljiti ljude od osobnoga, sakramentalnoga života Crkve. „Naš cilj nije zamijeniti nezamjenjivu svećeničku ulogu, nego ju podržati. Magisterium AI vidimo kao alat koji može pomoći svećeniku u njegovu služenju, primjerice pri pripremi propovijedi ili kao pouzdan izvor informacija za vjernika s pitanjem. Nadalje, vjerujemo da, umjesto da odvodi ljude od Crkve, ovakav alat može biti most prema Crkvi. U današnjem sekularnom i digitalnom svijetu mnogi prvi susret s pitanjima vjere imaju upravo online. Želimo osigurati da u tom prvom susretu pronađu pouzdan, vjeran i gostoljubiv izvor koji može odgovoriti na početna pitanja i nadahnuti želju za dubljim, osobnim zajedništvom u vjeri.“

Produbljivati razumijevanje svetoga

U razgovoru je Sanders istaknuo brojne prednosti umjetne inteligencije, ali kao stručnjak koji prati to područje upitali smo ga i zamke i opasnosti koju digitalna tehnologija ima na odnos vjernika prema svetome, molitvi i duhovnosti.

„Postoji stvarna opasnost da umjetna inteligencija dovede do površnije ili otupljene duhovnosti. Ako vjeru počnemo shvaćati samo kao posjedovanje informacija, ili ako zamijenimo razgovor s chatbotom za osobni odnos s Bogom i zajednicom, gubimo smo srž vjere. Kršćanstvo je utjelovljena vjera – osobni susret s Isusom Kristom, živim i stvarni kroz sakramente i zajednicu. Zato je naš izazov kao tvoraca ove tehnologije, ali i Crkve u cjelini, osigurati da umjetna inteligencija uvijek služi toj autentičnoj, utjelovljenoj vjeri. Mora biti alat koji obogaćuje molitvu, a ne njezina zamjena. Mora produbljivati razumijevanje svetoga, a ne odvlačiti pažnju. I mora biti most prema dubljem susretu s Kristom u sakramentima i zajednici Crkve.“

Unatoč svemu, naš je sugovornik optimist i vjeruje da se uz mudrost Crkve i jasno razumijevanje prave naravi vjere može iskoristiti snaga umjetne inteligencija da dođe do novoga procvata evangelizacije i dubljega poštovanja ljepote, istine i dobrote katoličke vjere.

Autor: Ivan Tašev, novinar Glasa Koncila (itasev@glas-koncila.hr)

Tekst je dio novinarskoga projekta „Zamke i mogućnosti digitalne duhovnosti: Utjecaj umjetne inteligencije na prakticiranje vjere“, objavljen u sklopu programa poticanja novinarske izvrsnosti u 2025. godini Agencije za elektroničke medije. Dozvoljeno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i imena autora.