Značajan papa za Hrvate

Za nas je Hrvate Siksto V. čije je ime Felice Peretti, posebno značajan zbog dvije stvari, piše portal Vjera i djela.

Prvo, postoji stalna predaja, i rimska i domovinska i montaltska, o tome da su Sikstovi preci podrijetlom iz Dalmacije, točnije iz Boke Kotorske, iz mjesta Kruševice. Drugo, Siksto V. toliko je dobra učinio hrvatskoj zajednici u Rimu i Hrvatima općenito da mu hrvatski narod duguje posebnu zahvalnost i poštovanje.

O 400. obljetnici njegove papinske službe – 1985.-1990., hrvatska se zajednica u Rimu nastojala odužiti dvama simpozijima i brojnim studijama.

U veljači 1566. malu hrvatsku crkvicu sv. Jeronima na obali Tibra u Rimu papa Pio V. (1566.-1572.), sveti, počastio je kardinalskim naslovom. Četiri godine poslije papa je imenovao kardinalom fra Felicea Perettija iz Montalta 17. svibnja, a on je preuzeo naslov crkve sv. Jeronima 9. lipnja 1570.

Možemo pretpostaviti kako se tom prigodom sva zajednica u Rimu našla u crkvi, a don Benedikt Gallo iz Zadra, predsjednik Bratovštine sv. Jeronima  koja se brinula za crkvu, pozdravio je novoga Naslovnika ističući da će kardinalu Perettiju biti širom otvorena ne samo vrata naslovne mu crkve nego i srca cijele hrvatske zajednice.

Svaki se papa raduje ako novomu kardinalu može ponuditi na izbor naslov rimske crkve. Tako je Sv. Jeronim naslov hrvatskih kardinala Franje Kuharića (1983.-2002.) i sada Josipa Bozanića (od 2003.). Kardinalu Perettiju bijaše to jedini, vlastiti i trajni naslov koji on držaše punih petnaest godina, do uzdignuća na papinsko prijestolje 1585. godine.

Sikstova osobna zauzetost

Siksto V. izabran je aklamacijom za papu, a potom redovitim glasovanjem potvrđen 24. travnja, i ustoličen 1. svibnja 1585. Uzeo je ime Sixtus Quintus.

Dana 21. svibnja 1588. godine vlastoručno je potpisao prvi predujam od 1.000 škuda arhitektu Martinu Longhiju “Staromu”

U ožujku 1590. godine, također je osobno potpisao da se isplate troškovi gradnje crkve u iznosu od 20.500 škuda

Desetak dana prije svoje smrti, 18. kolovoza 1590., naredio je da se podmire troškovi fresaka u prezbiteriju crkve slikaru Giovanniju Guerri u iznosu od 600 škuda. A koliko mu ta crkva i zajednica bijaše prirasla srcu, vidjelo se i po tome što je čak četiri puta došao na gradilište u razmaku od godine dana, od 12. listopada 1588. kada počeše radovi do 30. rujna 1589. kada crkva bi završena. Jedan kroničar duhovito zapisao je kako je “crkva prije završena nego započeta”.

Papa Siksto V. ustanovio je Kaptol sv. Jeronima, jedinstven nacionalni kaptol od njih 15-ak u dvotisućnoj povijesti kršćanstva u Rimu – određujući da članovi Kaptola, svećenici, mogu biti samo “prikladne osobe ilirske (hrvatske) nacije, također i drugdje rođene”, ali iz iste nacije i  da kandidati posjeduju znanje “istoga ilirskog jezika i govora”. Kaptol trajaše više od 300 godina, do 1901. kada je dokinut, a umjesto njega apostolskim pismom Slavorum gentem osnovan „Svetojeronimski zavod za hrvatski narod“, koji postoji i danas.

Djela i pothvati pape Siksta V.

Nastojao je dati svetopisamski temelj teološkom nauku. Dao je objaviti izvorni grčki tekst Septuaginte (Sedamdesetorice) i njegov latinski prijevod. Jednoj komisiji povjerio je  pripremu i objavljivanje Vulgate sv. Jeronima, uz kritička tumačenja. Nastavi reformu Rimskoga misala.

Svoju papinsku službu posvetio je obrani vjere i porastu ugleda Svete Stolice. Bijaše velik zagovornik i djelatnik katoličke obnove nakon Tridentskoga koncila (1545.-1563.). Zauzeo se za pučku pobožnost, za ćudoredno poboljšanje svećenstva, za samostansku stegu, za biskupsko i župničko opsluživanje zakona o stalnu boravištu.

Uveo je biskupski službeni pohod „ad limina“ u Rim. Odredio je broj kardinala na 70 i uspostavio zakonik Rimske kurije, koji ostade na snazi 250 godina. Ustanovio je 15 kardinalskih kongregacija, od kojih 9 za duhovne, a 6 za vremenite potrebe.

Dovršio je kupolu sv. Petra i sagradio papinsku palaču u kojoj i danas pape stanuju. Podigao je palaču na Kvirinalu, gdje borave predsjednici Talijanske Republike. Dovršio je Svete stube na Lateranu. Urbanistički je dotjera grad Rim i dao je podići četiri znamenita obeliska na rimskim trgovima, a osobito je poznat onaj pred bazilikom sv. Petra gdje je uklesao riječi: Krist pobjeđuje. Krist kraljuje. Krist zapovijeda. Krist svoj narod od zla svakoga branio