Čelnik grčkih pravoslavnih kršćana u Novoj Engleskoj rekao je da je “došlo vrijeme da cijelo kršćanstvo slavi Uskrs na isti dan”.

Pozdravljajući kardinala Seana O’Malleya, rimokatoličkog nadbiskupa Bostona na pravoslavnom uskršnjem slavlju 4. svibnja, metropolit Metod iz grčke pravoslavne metropolije Bostona rekao je kako se nada da će čelnici ovih dviju Crkava ove godine doći do rješenja kako više ne bi bilo odvojene proslave Uskrsnuća.

“Kao što ste rekli na krizmenoj misi, tijekom iduće godine, [ekumenski] patrijarh [Bartolomej] i papa, nadamo se, će sjesti za stol na 1700. obljetnici prve ekumenske sinode [Nicejskog sabora] i dogovoriti se o tome na koji dan točno treba slaviti Uskrs”, rekao je Metod na Božanskoj liturgiji za Uskrs u katedrali St. George u Springfieldu.

“Povodom obilježavanja obljetnice [Niceje], papa Franjo i ekumenski patrijarh Bartolomej razgovaraju o tome kako možemo iskoristiti ovu obljetnicu za daljnje jedinstvo između naših Crkava”, napisao je kardinal na svom blogu . “Jedna od ideja koja se razmatra jest pokušaj pronalaska zajedničkog datuma Uskrsa.”

Datum Uskrsa već je neko vrijeme točka spora u ekumenskom dijalogu između Istočne i Zapadne Crkve. Povremeno Uskrs pada na isti datum, a to će biti slučaj 2025. godine, slučajno (ili neki misle providonosno), u kojoj će kršćanski svijet obilježiti 1700. obljetnicu Prvog ekumenskog sabora održanog u Niceji godine 325. Taj se koncil dogodio, naravno, dok su Crkve Istoka i Zapada još bile u zajedništvu, a jedna od odluka Niceje određivala je najbolji način za izračunavanje datuma Uskrsa.

Sljedeće godine Uskrs će za obje Crkve pasti 20. travnja .

Prema OrthodoxWikiju, prije Nicejskog koncila, postojao je niz različitih metoda za određivanje datuma pokretnog blagdana.

Nicejski oci odlučili su prihvatiti aleksandrijsku praksu izračunavanja neovisnog o židovskoj Pashi, također propisujući da proslava Uskrsa mora uslijediti nakon proljetnog ekvinocija. “Oni su tako odbacili antiohijsku praksu pozivanja na židovsko računanje pri odabiru dana proslave Uskrsa.”

“Aleksandrija je bila očiti izbor za poštovanje u ovom pitanju, budući da je grad dugo bio poznat po točnosti svojih astronoma”, stoji na internetskoj enciklopediji. “Do danas, aleksandrijski papa zadržao je naslov koji odražava ovaj izbor u Aleksandriji, koji se ponekad prevodi kao ‘Gospodar svemira’, ali se u biti odnosi na sposobnost prosuđivanja astronomskog stanja kozmosa.”

Kad su katolici i drugi kršćani na Zapadu slavili Uskrs 31. ožujka ove godine, ekumenski patrijarh Bartolomej I. izrazio je svoju molitvu da zajednička proslava Uskrsa sljedeće godine “ne bude samo slučajna pojava, već prije početak jedinstvenog datuma za njegovo svetkovanje za istočno i zapadno kršćanstvo.”

“Među ključnim raspravama [Vijeća] bilo je pitanje uspostavljanja zajedničkog vremenskog okvira za uskrsne svečanosti”, rekao je Bartolomej. “Optimisti smo jer postoji dobra volja s obje strane.”

Papa Franjo također je izrazio nadu u zajednički datum. Godine 2015. Sveti otac je rekao da se dvije Crkve “moraju dogovoriti”.

Kad je Papu 2022. godine primio u posjet Mar Awa III., patrijarh Asirske Crkve, rekao mu je: „Želim reći – doista, ponoviti – ono što je sveti Pavao VI. rekao u svoje vrijeme: ‘Mi smo spremni prihvatiti svaki zajednički prijedlog.’”

Godine 1997. Svjetsko vijeće crkava objavilo je dokument “Prema zajedničkom datumu Uskrsa”.

“Jedno vrlo osjetljivo pitanje, s golemim pastoralnim posljedicama za sve kršćanske vjernike, poprimilo je sve veću hitnost: potreba da se pronađe zajednički datum za slavlje Uskrsa”, stoji u dokumentu. „Slavljenjem ovog blagdana nad blagdanima u različite dane, Crkve daju podijeljeno svjedočanstvo o ovom temeljnom aspektu apostolske vjere, dovodeći u pitanje svoju vjerodostojnost i učinkovitost u donošenju Evanđelja svijetu. Ovo je pitanje koje zabrinjava sve kršćane. Doista, u nekim dijelovima svijeta, poput Bliskog istoka, gdje nekoliko odvojenih kršćanskih zajednica čini manjinu u većem društvu, ovo je postalo hitno pitanje.”

Između ostalog, dokument WCC-a preporučuje da Crkve zadrže nicejske norme (da Uskrs pada u nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca). Preporučeno je izračunavanje astronomskih podataka (proljetni ekvinocij i puni mjesec) najtočnijim mogućim znanstvenim sredstvima i korištenje kao osnove za računanje meridijana Jeruzalema, mjesta Kristove smrti i uskrsnuća, donosi Aleteia.