Prve nedjelje u rujnu slavi se ludbreška Sveta nedjelja kada se proslavlja Predragocjena Krv Kristova u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Naime, u nedjelju, 3. rujna, bit će proslavljena Sveta nedjelja, a misu u 10 sati predslavit će krčki biskup mons. Ivica Petanjak.
Ludbreg je u Hrvatskoj i izvan nje ponajprije poznat kao jedinstveno euharistijsko proštenište u ovom dijelu Europe, a razlog tome je čudo koje se dogodilo u Ludbregu davne 1411. godine, piše portal Ludbreg.hr.
Svećenik je tada služeći svetu misu posumnjao u istinitost pretvorbe. U dijelu mise kada se Sveta Hostija lomi na tri dijela, svećenik je opazio da se u kaležu nalazi prava krv. Prestrašen svećenik kalež je spremio te brzo završio misu. O događaju je progovorio tek na samrtnoj postelji.
Papa Julije II. čiji pontifikat je trajao od 1503. do 1513. godine dvaput je slao svoje legate u Ludbreg kako bi istražili događaj. Razgovarajući s ljudima koji su tvrdili da su njihove molitve uslišane, da su ozdravili, legati su odlučili prihvatiti izjave nekolicine. I sam papa Julije II. odlučio je vidjeti relikviju u kojoj je krv pohranjena pa je ona dopremljena u Rim.
Istraga je bila duga i opsežna te papa Julije II. nije dočekao njezin završetak, no dozvolio je javno štovanje relikvije. Njegov nasljednik papa Leon X. izdao je bulu u ožujku 1513. godine. Relikvija je zajedno s bulom vraćena u Ludbreg nakon što ju papa Leon X. nosio u svečanoj procesiji Rimom.
Relikvija Krvi Kristove
Staklena ampula s relikvijom čuvala se u pokaznici (relikvijaru) čiji nam je izgled iz prvih stoljeća ostao sačuvan na freskama Michaela Pecka koji je oslikao kapelicu Sv. Križa u dvorcu Batthyany, piše portal svetišta u Ludbregu. Na svodu dvorske kapele nalaze se dva najvažnija prizora iz predaje o čudu Krvi Kristove: dio svete mise u trenutku dok svećenik drži kalež u kojoj je krv i procesija koju je u Rimu s relikvijom 1513. vodio papa Leon X.
Od 1721. godine relikvija se čuva u pokaznici koju je župnoj crkvi darovala bečka grofica Eleonora Terezija Strattman Batthyany. Pokaznica je umjetničko djelo majstorske radionice zlatara Caspara Rissa von Rissenfelsa. Ubraja se među najvrjednija sačuvana djela augsburške zlatarske škole s kraja 17. Stoljeća.
Foto: Pixsell
Nakon što je pokaznica s relikvijom iz Rima vraćena u župnu crkvu u Ludbregu, u ove su krajeve počele česte provale Turaka. Zato je relikvija s pokaznicom prenesena na čuvanje u grad Gotalovec kod Zajezde. Sklanjanje pokaznice u Gotalovec možda nije slučajan, ako se zna da mu je vlasnik bio podban Baltazar Bedeković Komorski, otac poznatog ludbreškog isusovca Kazimira Bedekovića. Tek kada je nakon bečkih ratova 1695.g. oslobođena Kaniža i prestala opasnost od turskih pljačkaških pohoda, pokaznica s relikvijom je iz sigurnosnih razloga vraćena u kapelicu gradskog dvorca. Odatle se svake godine četvrtkom uoči proštenja u procesiji nosila u župnu crkvu.
Zavjetna kapela u Ludbregu
Svetište u Ludbregu / Foto: Marko Jurinec / PIXSELL
Uz svima intrigantna i običnom čovjeku ponekad teško razumljiv misterij ozdravljenja bolesnih koji su u nevolji tražili Božju pomoć, Ludbreško proštenište jedinstveno je i u javnosti poznato po zavjetu Hrvatskog Sabora da će u Ludbregu izgraditi kapelu u čast Presvetoj Krvi Isusovoj.
Zavjet je učinjen 15.12.1739. godine u vrijeme dok je u Moslavini oko Volodera punih 7 mjeseci harala strašna epidemija kuge. Kako su u to vrijeme opustjela mnoga ognjišta hrvatski staleži i redovi na saboru u Varaždinu učinili su zavjet koji glasi: “Da odvratimo pošast i zlo, što preotima mah u jednom dijelu Moslavine, valja da se pored tjelesnih lijekova, što ih ljudi mogu izmisliti i upotrijebiti, uteknemo osobito i duhovnim djelima. Valja da zazovemo i milostivoga Boga, valja da neprestanim djelima pobožnosti ublažimo srdžbu svemogućega Boga, koji pravedno pruža ruku svoju na grijehe naroda svoga, gospoda, staleži i redovi vide, da se kužna pošast i zlo još uvijek širi po nekim stranama moslavačkog okružja, pa se dobri Bog milostivo dostoji osloboditi i malo prije spomenuto okružje i ostale dijelove kraljevine od ovoga zla i os svih drugih zala što se mogu ovoj kraljevini dogoditi, zato su oni odlučili: da se imade sagraditi kapela u čast i za veći porast slave Presvetoj Krvi Isusovoj koja se čudom jedva kad čuvenim ili sasma rijetkim pretvorila u vidljivu krv te koja se dosad čuvala u Ludbregu, mjestu najvećeg blaga cijele kraljevine, a za veći poticaj na poštovanje i pobožnost prema istoj Presvetoj Krvi”. ( Zaključci hrvatskog sabora, svezak IV)
Iz nepoznatih razloga taj zavjet nije ispunjen i vrlo brzo pao je u zaborav. Na neispunjeni zavjet Hrvatskog sabora javnost je prvi puta 200 godina kasnije podsjetio prečasni Juraj Lahner. Kako se to dogodilo u vrijeme priprave za proslavu hrvatske svete godine povodom 1300 godina kršćanstva u Hrvata, prihvaćena je inicijativa da se zavjet, gradnja kapelice Presvete Krvi Isusove u Ludbregu što prije izvrši.
U proljeće 1940. hrvatski metropolit nadbiskup zagrebački dr Alojzije Stepinac objavio je poziv hrvatskom narodu da se tijekom Svete Godine izvrši zavjet Hrvatskog sabora. Potom je poslao okružnicu koja se čitala u svim crkvama i objavila cijelom hrvatskom narodu.
U Ludbregu je tu plemenitu akciju vodio mjesni župnik Matija Crnković. Za gradnju kapelice se sabralo i nešto novca, ali se župnik s gradskim vlastima nije mogao dogovoriti o mjestu gradnje. Iako je uskoro ratni vihor 2 svjetskog rata zahvatio i Hrvatsku, nadbiskup Alojzije Stepinac je i u tim teškim trenucima podsjetio na taj davni zavjet, te se osobno u ime nadbiskupije i sam zavjetovao da se ispuni dani zavjet.
Program proslave Dana ludbreške Svete nedjelje 2023.
„SVETI ČETVRTAK“, 31. kolovoza 2023.
Hodočašće ministranata i vjeroučenika
9 sati – okupljanje i radionice po grupama na prostoru svetišta
11 sati – misa u svetištu u Zavjetnoj kapeli
19 sati – misa u atriju dvorca Batthyany, procesija do župne crkve, pjevane pohvale i Večernja u čast Svete Krvi
21 sat – Getsemanska ura klanjanja u župnoj crkvi
„SVETI PETAK“, 1. rujna 2023.
Zavjetno hodočašće susjednih župa i hodočašće vojske i policije
7 sati – misa hodočasnika u župnoj crkvi iz župe Martijanec
8 sati – misa hodočasnika u župnoj crkvi iz župe Sveti Đurđ
9 sati – misa hodočasnika u župnoj crkvi iz župe Veliki Bukovec
10 sati – okupljanje vojske i policije u župnoj crkvi, procesija do Zavjetne kapele, križni put
11 sati – sveta misa u Zavjetnoj kapeli koju predslavi vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan
18:30 – pjevane pohvale, litanije i Večernja u župnoj crkvi
19 sati – misa u župnoj crkvi
20:30 – euharistijsko klanjanje u župnoj crkvi
„SVETA SUBOTA“, 2. rujna 2023.
Hodočašće brojnih župa iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske
6 sati – misa u župnoj crkvi
7 sati – misa u župnoj crkvi
8:30 – prijam hodočasnika u župnoj crkvi pjesmom i molitvom
9 sati – misa na slovenskom i mađarskom jeziku u Zavjetnoj kapeli
10:45 – procesija hodočasnika i svećenika od Pastoralnog centra prema svetištu i Zavjetnoj kapeli
11 sati – misa koju predslavi varaždinski biskup Bože Radoš u zajedništvu s umirovljenim varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom
Do mise se ispovijeda u cintoru župne crkve, a za vrijeme mise na prostoru svetišta
13 sati – ručak za svećenike u Pastoralnom centru
13:30 – 15 sati – euharistijsko klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu u Zavjetnoj kapeli
15 sati – pobožnost križnog puta na prostoru svetišta
18:30 – pjevane pohvale, litanije, Večernja u čast Krvi Kristove u župnoj crkvi
19 sati – misa u župnoj crkvi
„SVETA NEDJELJA“, 3. rujna 2023.
6 sati – misa u župnoj crkvi
7 sati – misa u župnoj crkvi
8 – 9:40 – prijem hodočasnika uz molitve i pjesme u župnoj crkvi
9:45 – procesija od Pastoralnog centra do svetišta i Zavjetne kapele
10 sati – misa koju predslavi krčki biskup Ivica Petanjak u zajedništvu s ostalim biskupima i svećenicima
13:30 – 15 sati – euharistijsko klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu u Zavjetnoj kapeli
15 sati – pobožnost križnog puta na prostoru svetišta
18:30 – pjevane pohvale, litanije, Večernja u čast Krvi Kristove u župnoj crkvi
19 sati – misa zahvalnica u župnoj crkvi