Trogirski dominikanac, pariški student, zagrebački i lucerski biskup, prosvjetitelj, prijatelj siromašnih i odbačenih bl. Augustin Kažotić bio je u žiži europskih intelektualnih događaja svojega vremena. Uredio je poseban Zagrebački obred u liturgiji i reformirao školstvo u Hrvatskoj.

Augustin Kažotić rođen je u Trogiru u uglednoj obitelji oko 1260./65. godine od oca Nikole i majke Radoslave rođene Saladini. Djetinjstvo i mladost proveo je u rodnom gradu. Čuvši Božji poziv vrlo je rano stupio u Red svetoga Dominika, OP – red propovjednika. Studirao je filozofiju i teologiju u Splitu, a zatim potkraj ljeta 1286. odlazi na daljnji studij u Pariz na čuveno sveučilištu Sorbonnu gdje studira od 1287.-1293. godine. Nakon završetka studija radio je s fra. Nikolom Bocassijem, generalom Reda propovjednika koji je kasnije postao papom i uze ime Benedikt XI., pa ga je 1303. godine imenovao biskupom zagrebačkim. U popratnom pismu je obrazložio imenovanje riječima: »Znamo da imaš puno znanja i da se odlikuješ kreposnim životom».

Augustin Kažotić bio je 20 godina biskup u Zagrebu i jednu godinu u Luceri (u Italiji), gdje je umro. Nije proigrao povjerenje koje mu je iskazano, dokazao se svojim djelima i životom. Sredio je liturgijske obrasce, obnovio i osposobio sjemenišnu školu u Zagrebu. Pazio je na duhovno dobro kao i na materijane potrebe svojih vjernika. Priskako je u pomoć gdje je trebalo. Zalagao se za školovanje svih nadarenih mladih osoba, a ne samo svećeničkih kandidata. Obilazio je svoju prostranu biskupiju, dijelio sakramenat svete potvrde i neumorno propovijedao. Osobito su zapažene njegove propovijedi koje su se spominjale stoljećima. Bio je veliki govornik. Sudjelovao je na Općem saboru u Vienni u Francuskoj (1311.-1312. godine).

Augustin Kažotić je za svojega biskupovanja u Zagrebu (1303.-1322.) doživio mnogo nepravdi od plemića. Na silu nije odgovarao silom. Rađe je zbog toga živio u oskudici. Zbog svetosti svojega života, velike kulture i snažne rječitosti uživao je ugled među svim ugarskohrvatskim biskupima. Godine 1318. su mu članovi državnoga staleža povjerili diplomatsku misiju kod pape Ivana XXII. u Avignonu. Pape su u 14. st. stanovale u Avignonu u Francuskoj. Augustin je trebao pred Papom iznijeti tužbe na zloporabe što su ih činili mladi kralj Karlo Robert Anžuvinac, njegovi plemići i dvorjanici. Kralj mu se stoga nije dao vratiti u Zagreb, te ga je nakon dosta čekanja u Avignonu Papa imenovao biskupom lucerskim, u Napuljskom Kraljevstvu.

Za vrijeme svog boravka u Avignonu Augustin je napisao dvije teološke rasprave: O siromaštvu Krista i njegovih učenika i raspravi O krštavanju slika i drugim oblicima praznovjerja.

Kad je Augustin došao u Grad Luceru on je upravo tada bio oslobođen od Saracena. Vjera naroda je bila zapuštena. Augustin se brzo dao na posao. Iako je bio samo nešto malo manje od godinu dana biskupom Lucere napravio je jako puno. Osnovao je dom za siromašnu žensku djecu, udario temelj bolnici i pokrenuo obnovu gradskih zidina. A iznad svega na srcu mu je bila duhovna obnova njegovih vjernika. Jako je štovao blaženu Djevicu Mariju i njoj je posvetio svoju biskupiju. Uspio je vratiti sređeni kršćanski život u svoju biskupiju.

Umro je 3. kolovoza 1323. na glasu svetosti od rane zadobivene udarcem mačem po glavi od jednoga saracenskog fanatika. Pokopan je u crkvi Svetoga Dominika, a kasnije je prenesen u lucersku katedralu. Blaženikov blagdan se slavi na dan njegove smrti 3. kolovoza. Odmah nakon smrti počelo je njegovo štovanje. Ljudi su mu se molili i bivali su preko njegovoga zagovora uslišani. Navest ću samo jedan iz nedavne prošlosti. Na proslavi 300. godišnjice proglašenja blaženim Augustina Kažotića (2002.), fra Nedjeljko Dominik Slišković ( 1937.-2009.) predslavio je sv. Misu zahvalnicu u crkvi Uzvišenja sv. Križa u zagrebačkom Sigetu i svjedočio da mu je bl. Augustin Kažotić pomogao jer 35 godina nakon teške operacije srca u Švicarskoj još živi, a utjecao se njemu i uvjeren je da mu je njegov zagovor kod Boga pomogao.

Naime, Augustin je bio proglašen svetim malo nakon svoje smrti, ali se Bula o proglašenju svetim izgubila. Kako su se nastavile častiti njegove relikvije zatraženo je da se to službeno odobri, te ga je papa Klement XI. 1702. godine proglasio blaženim. Tijelo mu se danas nalazi u srebrnom lijesu podno oltara u katedrali u Luceri, a dio relikvija čuva se u Kapeli hrvatskih svetaca i blaženika u zagrebačkoj katedrali.

Štovanje Bl. Augustina Kažotića proširilo se iz Italije i Hrvatske u Francusku, Njemačku, Nizozemsku itd. Mnoge su crkve diljem Europe ukrašene kipovima, slikama i vitrajima našega Blaženika. Vodi se postupak za njegovo proglašenje svetim.

U više navrata hodočastili su Hrvati bl. Augustinu u Luceru. Bl. Alojzije Stepinac i splitsko-makarski biskup Kvirin Klement Bonefačić hodočastili su u Luceru 1939. godine. Hodočastilo se iz Zagreba, Splita i Trogira za proglašenja Godine bl. Augustina Kažotića 2001. godine kao i 2008. nakon hodočašća u Rim na dan Prijenosa posmrtnih ostataka brata Bonifacija Ivana Pavletića (1864.-1897.) sa gradskoga groblja u Generalnu kuću njegove Družbe u Rimu. Nadbiskup zagrebački Josip Bozanić proglasio je Godinu bl. Augustina Kažotića, koja je trajala od travnja 2001. do travnja 2002. budući da se 2002. godine navršavalo 300 godina od njegovog proglašenja blaženim. O toj visokoj obljetnici proglašenja Augustina blaženim, u rujnu 2001. uspostavljena je župa bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Pešćenici, održan je znanstveni skup na temu ”Bl. Augustin Kažotić, prosvjetitelj, prijatelj siromašnih i odbačenih” i druga događanja.

Blaženi Augustin Kažotić naš je prvi hrvatski teolog. To su potvrdili značajni naši teolozi: pokojni biskup dr. Đuro Kokša, akademici Ivan Golub i Franjo Šanjek te prof. dr. Marijan Biškup. Mnogo nam o njegovoj inteligenciji i duhovnosti kaže sama činjenica da je baš on po odluci Generalnog kapitula Dominikanskoga reda bio poslan na više teološke studije u Pariz gdje su prije njega djelovali zasigurno najveći umovi čovječanstva sveti Albert Veliki i sveti Toma Akvinski.

Objavljeno je nekoliko knjiga o bl. Augustinu Kažotiću: Josip Butorac Bl. Augustin Kažotić, mali životopis svetog zagrebačkog biskupa, Zagreb, 1942.; Msgr. Alfred Ciampi, Blaženi Augustin Kažotić, dominikanac, zagrebački, zatim lučerski biskup (oko 1260.-1323.), s talijanskog preveo o. dr. Frano Kovačević, dominikanac, Split-Trogir, 1959.; Pavao Butorac, Vjenčić bl. Augustina Kažotića, biskupa, Dubrovnik 1962.; Petar Grgec, Blaženi Augustin Kažotić i njegovo doba, Dubrovnik, 1963.; Ivan Pandžić, Tražio sam Kažotićevo svjetlo..., Zagreb, 1993.; Marijan Biškup i Franjo Šanjek: Blaženi Augustin Kažotić (o. 1260.-1323.) – životopis, Zagreb, 1994.; te Marijan Biškup: Blaženi Augustin Kažotić (o. 1260.-1323.), Biskup, prosvjetitelj i zaštitnik siromaha, Zagreb, 2002. godine.

Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu izdaje Vjesnik za širenje štovanja i za kanonizaciju “Bl. Augustin Kažotić”. Nadamo se da će i on ubrzo biti proglašen svetim.