Ako digitalizacija Vatikanske apostolske knjižnice (VAT) bude uspješna te uspije "aploudati" 3.000 primjeraka godišnje, do 2041. godine trebalo bi u cijelosti skenirati 80.000 rukopisa.
Vatikanska apostolska knjižnica, poznatija jednostavno pod nazivom “VAT”, službeno je osnovana 1475. godine, iako je zapravo mnogo starija. Povjesničari objašnjavaju da Vatikanska apostolska knjižnica datira od najranijih dana samog kršćanstva, donosi Aleteia.
Ondje su sačuvani neki rukopisi iz prvih stoljeća kršćanstva. Osnovana u Lateranskoj palači krajem 13. stoljeća, eksponencijalno je narasla za vrijeme papinstva Bonifacija VIII., koji je posjedovao jednu od najvećih zbirki prosvjetiteljskih rukopisa u Europi. Međutim, tek 1451. godine, papa Nikola V., poznati bibliofil, pokušao je ponovo uspostaviti Rim kao akademsko središte od globalnog značaja, izgradivši biblioteku s više od 1.200 svezaka, uključujući njegovu osobnu zbirku grčkih i rimskih klasika i niz tekstova dovedenih iz Carigrada.
Danas Vatikanska knjižnica čuva oko 75.000 kodeksa, 85.000 inkunabula te za ukupno više od milijun knjiga. Sada se ta kulturna blaga mogu naći online. Barem, malo po malo. Možete pretraživati knjižnicu i preuzeti njezine arhive klikom ovdje.
Otvaranje DigiVatLiba, digitalne vatikanske knjižnice najavio je još 2018. nadbiskup Jean-Louis Bruguès, tadašnji prefekt Vatikanske knjižnice. Nadbiskup je objasnio da je oko 2013. godine vatikanska knjižnica započela ogroman poduhvat za digitalizaciju rukopisa koji pripadaju njenom katalogu. Od tada u plodovima tog rada može uživati bilo tko s pristupom internetu, bez naknade.
Nakon što je mukotrpan i detaljan postupak skeniranja svih pojedinih stranica svakog rukopisa završen, on se “aploada” na web stranicu DigiVatLib.
Ako se u projektu uspije “aploadati” 3.000 primjeraka godišnje, do 2041. godine trebalo bi se u cijelosti skenirati 80.000 rukopisa.