O službi apostolskog nuncija Katekizam Katoličke Crkve govori u kanonima 362. do 367., najsažetije u kanonu 364.:

Kan. 364 – Poglavita je zadaća papinskog izaslanika da se svakodnevno učvršćuju i čine djelotvornijima veze jedinstva koje postoje između Apostolske Stolice i mjesnih Crkava. Zato papinskom izaslaniku za njegovu oblast pripada:

1° izvješćivati Apostolsku Stolicu o prilikama u kojima se nalaze partikularne Crkve i o svemu što se tiče samog života Crkve i dobrobiti duša;

2° biti djelom i savjetom na pomoć biskupima, ali ne okrnjujući pritom vršenje njihove zakonite vlasti;

3° njegovati dobre odnose s biskupskom konferencijom i pružati joj svakovrsnu pomoć;

4° što se tiče imenovanja biskupa, dostavljati ili predlagati Apostolskoj Stolici imena kandidata i provesti postupak prikupljanja obavijesti o onima koji treba da se promaknu, prema odredbama koje je dala Apostolska Stolica;

5° zauzimati se za promicanje svega što se tiče mira, napretka i suradnje među narodima;

6°surađivati s biskupima da bi se razvijali prikladni odnosi između Katoličke Crkve i drugih Crkava ili crkvenih zajednica, dapače i nekršćanskih religija;

7° štititi, u suradnji s biskupima, kod voditelja države ono što se odnosi na poslanje Crkve i Apostolske Stolice;

8° osim toga, vršiti ovlasti i ispunjavati ostale naloge koje mu povjeri Apostolska Stolica.

Nuncij u međunarodnim odnosima

Prema normama međunarodnog prava, definiranima Bečkom konvencijom iz 1961., apostolski nuncij ima čin izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika, s istim prerogativima kao i veleposlanici bilo koje druge zemlje. Ranije je imao pravo na mjesto dekana diplomatskog zbora, bez obzira na staž imenovanja, pa je stoga uživao protokolarni prioritet. Štoviše, Bečka konvencija još uvijek dopušta državi da te prerogative pripiše apostolskom nunciju. Budući da su imenovanja nuncija općenito dugotrajna (i nisu uvjetovana, kao što se ponekad događa u drugim državama, bilo kakvom promjenom vlasti), nuncij ionako često ima ulogu dekana.

Mons. Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini / Foto: Radio Mir Međugorje

Osim što vodi diplomatske odnose između Svete Stolice i države u kojoj djeluje, nuncij predstavlja Svetu Stolicu u lokalnoj Crkvi te stoga obavlja i unutarnje funkcije u okviru kanonskog poretka.

U tom svojstvu bavi se postupkom imenovanja novih biskupa u svim biskupijama koje su u državi u njegovoj nadležnosti: provodi relevantne istrage, priprema, šalje i organizira upitnike s pitanjem koji bi profil novog biskupa mogao biti pravi; ažurira popis svećenika koje biskupi povremeno predlažu kao prikladne za episkopat te Kongregaciji za biskupe predlaže trojicu kandidata, među kojima će biti izabran novi biskup.

Formiranje svećenika namijenjenih diplomatskoj službi Svete Stolice u različitim nuncijaturama ili u Državnom tajništvu Svete Stolice odvija se na Papinskoj crkvenoj akademiji.

Iskustvo nuncija Jozića

Od hrvatskih svećenika, posljednji je apostolskim nuncijem imenovan svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Ante Jozić. Njegovo biskupsko ređenje u novoj župnoj crkvi Svete obitelji Gospina prasvetišta u Solinu 16. rujna 2020. godine predvodio je sam državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin.

Solin: Mons. Ante Jozić zaređen za biskupa / Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

U razgovoru za IKA-u novi je nuncij Jozić naglasio da je uloga nuncija prije svega duhovnog karaktera. “Nuncij kao biskup je molitelj i predvoditelj crkvenog zajedništva koji, zajedno s drugim biskupima, traži najbolja rješenja za Crkvu. No mi smo ujedno i predstavnici pred civilnim vlastima, kao veleposlanici Svete Stolice u drugim državama. Predstavljamo Svetu Stolicu u državi u kojoj radimo.

Djelujemo aktivno u svemu što promiče mir, solidarnost, prijateljstvo, suradnju za opće dobro.

Moram reći da druge države traže podršku i mišljenje Vatikana o pojedinim pitanjima, posebno etičkim, ali i raznim drugim, jer su države pozvane donositi zakone za cijelu državu. Ponekad ni same države ne znaju što je najbolje za njih. Mislim da Crkva i sam Vatikan može pomoći ljudima shvatiti što je najbolje za njihov narod i njihovu kulturu. Crkva može dati dosta za dobro svakoga naroda”, ističe mons. Jozić.

Mons. Ante Jozić

U intervjuu pak za Glas Koncila, mons. Jozić je naglasio kako je nuncij most koji povezuje mjesnu Crkvu s općom Crkvom na čelu s papom, a s druge njegova je uloga štititi vjerska prava i slobode te iste Crkve pri državnim vlastima. “U državama u kojima ne postoji puna sloboda vjere, predstavnik Svete Stolice može biti od velike pomoći. Dakle, nuncij nije samo diplomat, nego i biskup koji ima svoje duhovno poslanje. Naša se diplomatska služba veže uz crkvenost, uz svjedočenje Evanđelja, uz služenje svakoj biskupiji, uz ispravno gledanje i tumačenje zakona i crkvene discipline. Nunciji su pastoralno aktivni, na poziv posjećuju biskupije i župe i predvode slavlja.

Nuncij svoju službu treba obavljati u očinskom smislu – dobrohotno, s razumijevanjem, imati vremena i razumijevanja za svećenike i biskupe te dosta strpljivosti i mudrosti. Uglavnom, svi poslovi koje obavlja nuncijatura su delikatni, ponekad problematični, pa treba biti pronicav kako bi se došlo do onoga što je najbolje rješenje za Crkvu.

Mons. Jozić nije jedini nuncij iz reda hrvatskog naroda

Apostolski nunciji iz hrvatskoga naroda u službi Svete Stolice trenutno su nadbiskup Nikola Eterović na službi nuncija u Njemačkoj, nadbiskup Petar Rajič u Litvi, Estoniji i Latviji te nadbiskup Ante Jozić u Bjelarusu. Apostolski nuncij bio je i nadbiskup Martin Vidović, koji je svoju službu vršio u Bjelarusu od 2004. do 2011. A prisjetimo se i mons. Josipa Uhača, hrvatskog svećenika u službi Svete Stolice koji je 1998. imenovan kardinalom, ali je preminuo dan prije svečanoga konzistorija. Prije toga služio je u Apostolskim nuncijaturama u Pakistanu, Kamerunu, Ekvatorijalnoj Gvineji, Gabonu, DR Kongu i Njemačkoj.

Molimo za sve njih, ali i za sve druge naše svećenike u diplomatskoj službi Svete Stolice širom svijeta, da svoju službu vrše ponizno, radosno i uspješno, na korist svim vjernicima.