Pauline Jaricot voljela je govoriti da je Crkva po svojoj naravi misionarska te stoga svaki krštenik ima poslanje; štoviše, jest poslanje. Pomoći živjeti tu svijest, prva ja služba Papinskih misijskih djela – istaknuo je papa Franjo u poruci članovima Papinskih misijskih djela, koji su se 16. svibnja okupili u Lyonu na plenarnom zasjedanju koje će završiti 23. svibnja, javlja Radio Vatikan.

Oko 120 nacionalnih ravnatelja Papinskih misijskih djela, zajedno s njihovim predsjednikom nadbiskupom Giampietrom Dal Tosom, odlučili su susresti se u tom francuskom gradu istodobno s beatifikacijom, sljedeće nedjelje, Pauline Jaricot koja je prije 200 godina utemeljila jedno od četiri misijska djela, odnosno Djelo za širenje vjere. Obred će predvoditi kardinal Luis Antonio Tagle, pročelnik Zbora za evangelizaciju naroda. Pauline je imala 23 godine kada je počela podupirati misijsko djelovanje Crkve. Nekoliko godina poslije pokrenula je ‘Živu krunicu’, mrežu posvećenu molitvi i dijeljenju prinosa. Rođena u dobrostojećoj obitelji, preminula je u siromaštvu; njezinom beatifikacijom – ističe Papa – Crkva potvrđuje da je znala prikupljati blaga na nebu, blaga koja proizlaze iz hrabrosti darivanja i koja otkrivaju tajnu života: samo dajući ga može ga se posjedovati, samo gubeći ga ponovno ga se pronalazi.

Obljetnice Papinskih misijskih djela u 2022. godini

No ove se godine – napomenuo je papa Franjo u svojoj poruci – obilježava i 100. godišnjica uzdizanja Djela širenja vjere, zajedno s Djelom svetoga djetinjstva i Svetoga Petra apostola, na rang „papinskoga“. Ove se godine također slavi 150. obljetnica rođenja utemeljitelja Papinske misijske unije, blaženoga Paola Manne. Te se obljetnice – objasnio je – uključuju u proslavu 400 godina Kongregacije De Propaganda Fide, s kojom su misijska djela usko povezana i s kojom surađuju u potpori Crkvama na područjima povjerenima dikasteriju, ustanovljenom poradi potpore i koordinacije širenja evanđelja u do tada nepoznatim zemljama.

Crkva i evangelizacija

Papa je istaknuo da evangelizacijski poticaj nije nikada izostao u Crkvi i uvijek ostaje njezin temeljni dinamizam. Zbog toga je pojasnio da je apostolskom konstitucijom Praedicate Evangelium, o reformi Rimske kurije, želio da Dikasterij za evangelizaciju preuzme posebnu ulogu kako bi podupirao misijsko obraćenje Crkve, koje nije prozelitizam, nego svjedočanstvo: izlazeći iz sebe kako bi životom naviještala besplatnu i spasonosnu ljubav Božju za nas, koji smo svi pozvani biti braća i sestre.

Misijsko obraćenje

Papa Franjo potom u poruci ističe tri vidika koji su, zahvaljujući djelovanju Duha Svetoga, mnogo pridonijeli širenju evanđelja u povijesti Papinskih misijskih djela: misijsko obraćenje, molitvu i konkretnost milosrđa. Što se tiče misijskoga obraćenja, precizira da dobrota poslanja ovisi o putu izlaska iz sebe, od želje da se život ne usmjerava na sebe nego na Isusa, koji je došao služiti, a ne da mu se služi. Primjer je toga Pauline Jaricot koja je nastojala poistovjetiti se sa svojim Gospodinom, također kroz patnje kroz koje je prolazila, kako bi u svakom čovjeku upalila plamen njegove ljubavi. U tomu je izvor poslanja – primijetio je Papa – u žaru vjere koja se ne zadovoljava i koja, kroz obraćenje, dan za danom postaje oponašanje, kako bi usmjerila Božje milosrđe na putove svijeta.

Molitva

Što se tiče molitve Papa je istaknuo da je ona prvi oblik poslanja i da Pauline nije slučajno Živu krunicu pridružila Djelu za širenje vjere, gotovo kao da je željela potvrditi da poslanje započinje molitvom i da se ne može ostvariti bez nje. Jer, Duh je Gospodnji taj koji prethodi i omogućuje svako naše dobro djelo: prvenstvo uvijek ima njegova milost. Inače bi misija postala uzaludno trčanje.

Konkretnost milosrđa

Tu je potom materijalna pomoć, konkretnost milosrđa. Pauline Jaricot je krenula od molitvene mreže te istodobno potaknula prikupljanje priloga u velikom opsegu i u kreativnom obliku, prateći ga informacijama o životu i aktivnostima misionarā. Prilozi tolikih jednostavnih ljudi bili su providonosni za povijest misija.

Stopama Pauline Jaricot

Poruku je Papa završio željom da Papinska misijska djela idu stopama Pauline Jaricot – „velike misionarke“ – da dopuste da ih nadahne njezina konkretna vjera, smjela hrabrost i velikodušna kreativnost.