Sveti Otac primio je 10. listopada hodočasnike obitelji Kongregacije misionara svetog Karla Boromejskog (skalabriniani), okupljene u Rimu povodom kanonizacije Giovannija Battiste Scalabrinija te istaknuo kako vjera, nada i upornost migranata – s kojima je svetac puno radio – mogu biti primjer i poticaj.
Papa Franjo je naime, Giovannija Battistu Scalabrinija proglasio svetim 9. listopada na Trgu svetog Petra, uz Artemida Zattija, donosi Radio Vatikan.
Obraćajući se raznovrsnoj skupini hodočasnika – od misionara skalabrina do migranata – papa Franjo je kazao kako oni predstavljaju širinu djela biskupa Scalabrinija, koji je služio kao biskup Piacenze od 1876. do svoje smrti 1905. godine.
Od velikog je značaja bio njegov apostolat s talijanskim migrantima, napomenuo je Papa. Naime, u to vrijeme tisuće su odlazile u Ameriku, a mons. Scalabrini je na njih gledao „Kristovim pogledom”.
Danas su migracije isto tako vrlo važan izazov, podsjetio je Sveti Otac, ističući hitnu potrebu da se bratstvo stavi ispred odbacivanja, solidarnost ispred ravnodušnosti. „Danas je svaki krštenik pozvan odražavati Božji pogled prema svojoj braći i sestrama migrantima i izbjeglicama – kojih je mnogo – da dopusti da njihov pogled proširi naš pogled, zahvaljujući susretu s čovječanstvom na putu, kroz konkretnu blizinu, po primjeru biskupa Scalabrinija”, kazao je Papa.
Pozvani smo danas živjeti i širiti kulturu susreta, ravnopravnog susreta migranata i naroda zemlje koja ih prima, naglasio je papa Franjo. „To je iskustvo koje obogaćuje jer otkriva ljepotu različitosti. A također je plodonosan, jer vjera, nada i upornost migranata mogu biti primjer i poticaj onima koji se žele posvetiti izgradnji svijeta mira i blagostanja za sve”. Kako bi uistinu bilo blagostanje za svakoga, potrebno je početi od „zadnjih”. Kako je rekao Papa: „ Kad hodamo, kad hodočastimo, uvijek moramo ići stopama najmanjih”.
Kako bismo njegovali bratstvo i društveno prijateljstvo, svi smo pozvani biti kreativni, razmišljati izvan okvira, potaknuo je Sveti Otac. Pozvani smo otvoriti nove prostore, gdje umjetnost, glazba i zajedničko druženje postaju oruđe interkulturalne dinamike, gdje je moguće uživati u bogatstvu susreta različitosti.
Izrazio je nadu da će Scalabrinijeva karizma poslužiti u ponovnom pokretanju misije s radošću, koja mora nastaviti s „velikodušnom besplatnošću”, bez štednje fizičkih i ekonomskih resursa kako bi se migranti promicali na cjeloviti način.