Na audijenciji, u srijedu, 29. listopada, na Trgu svetog Petra, kojoj su nazočili i brojni predstavnici različitih religijskih zajednica, Papa je tumačio Isusove riječi upućene Samarijanki: „Bog je duh i koji se njemu klanjaju, u duhu i istini treba da se klanjaju“, izvijestio je Vatican News.

Istaknuo da taj susret otkriva samu bît autentičnog međureligijskog dijaloga: razmjenu koja se uspostavlja kada se ljudi iskreno otvaraju jedni drugima, pažljivim slušanjem i uzajamnim obogaćivanjem.

U susretu sa Samarijankom Isus nadilazi granice kulture, spola i religije.

Trg sv. Petra u Vatikanu za vrijeme audijencije / Foto: Vatican Media

Taj trenutak zahvaća samu srž međureligijskog dijaloga: otkrivanje Božje prisutnosti s onu stranu svakih granica i poziv da ga tražimo zajedno, s poštovanjem i poniznošću, objasnio je Sveti Otac i prisjetio se 60. obljetnice deklaracije Nostra aetate Drugoga vatikanskog sabora, koja je otvorila novi horizont susreta, poštovanja i duhovnog gostoprimstva.

„Taj prosvjetljujući dokument uči nas susretati sljedbenike drugih religija ne kao strance, nego suputnike na putu istine; poštovati razlike potvrđujući našu zajedničku ljudskost; te u svakoj iskrenoj religijskoj potrazi prepoznavati odraz jedinoga božanskog otajstva koje obuhvaća sve stvorenje.“

Posebno se ne smije zaboraviti da je prvo usmjerenje navedene deklaracije bilo prema židovskom svijetu te je Lav XIV. upozorio da Crkva, svjesna zajedničke baštine, vođena ne političkim razlozima, nego evanđeoskom ljubavlju, žali zbog mržnje, progona i svih oblika antisemitizma usmjerenih protiv Židova u svako doba i od bilo koga.

Otada su svi moji prethodnici jasnim riječima osudili antisemitizam. I ja stoga potvrđujem da Crkva ne tolerira antisemitizam i da se protiv njega bori – upravo zbog samog Evanđelja.

„Ne možemo nijekati da je u tom razdoblju bilo i nesporazuma, teškoća i sukoba, no oni nikada nisu zaustavili nastavak dijaloga. Ni danas ne smijemo dopustiti da nas političke okolnosti ili nepravde pojedinaca odvrate od prijateljstva, osobito zato što smo do sada mnogo postigli.“

Papa je dodao da duh deklaracije iz 1965. i dalje osvjetljava put Crkve koja priznaje da „sve religije mogu odražavati zraku one Istine koja rasvjetljuje sve ljude“, tako da dijalog ne smije biti samo intelektualan, nego duboko duhovan:

„’Nostra aetate’ nas podsjeća da pravi dijalog ima svoje korijene u ljubavi, jedinom temelju mira, pravednosti i pomirenja, dok odlučno odbacuje svaki oblik diskriminacije ili progona, potvrđujući jednako dostojanstvo svakog ljudskog bića.“

Na pitanje što se može činiti šezdeset godina nakon deklaracije, Papa je istaknuo da je danas, više nego ikad, našem svijetu potrebno naše zajedništvo, prijateljstvo i suradnja:

„Naše religije uče da mir započinje u srcu čovjeka. U tom smislu, religija može imati temeljnu ulogu. Moramo vratiti nadu u naše osobne živote, u naše obitelji, u naše susjedstvo, škole, sela, naše zemlje i naš svijet. Ta se nada temelji na našim religijskim uvjerenjima, na vjeri da je novi svijet moguć. ‘Nostra aetate’ je prije šezdeset godina donijela nadu svijetu nakon Drugoga svjetskog rata. Danas smo pozvani obnoviti tu nadu u našem svijetu razorenom ratovima i u našem prirodnom okolišu koji je ugrožen. Surađujmo, jer ako smo ujedinjeni – sve je moguće. Učinimo sve da nas ništa ne razdvoji.“

Prenesimo taj duh prijateljstva i suradnje i budućim naraštajima, jer on je pravi temelj dijaloga, zaključio je Sveti Otac i sve pozvao na trenutak u tihoj molitvi koja, kako je rekao, ima snagu preobraziti naše stavove, misli, riječi i djela.

Lav XIV. u Koloseju na susretu religija: „Dosta ratova, samo je mir svet“