Na konferenciji su se okupili stručnjaci koji su ponudili svoja promišljanja o gospodarstvu, obrazovanju, obiteljskom životu, prirodnim resursima, politici i tehnologiji. Pri zaključku konferencije bit će objavljen dokument, a završni manifest koji će potpisati mladi rezultat je rasprave i temelj za buduća djelovanja i promišljanja, piše Vatican news.

Organizatori konferencije su Zaklada za mlade Ivan Pavao II., Dikasterij za laike, obitelj i život, Zaklada Svjetskog dana mladih u Lisabonu, domaćin Portugalsko katoličko sveučilište – a sve se odvija pod pokroviteljstvom Generalnog tajništva Sinode i Veleposlanstava Portugala i Kneževine Monako pri Svetoj Stolici.

Mladi od nas traže promjenu. Pitaju se kako je moguće tvrditi da gradimo bolju budućnost bez razmišljanja o ekološkoj krizi i patnji isključenih.

U ime suorganizatora, Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja na konferenciji sudjeluje prefekt kardinal Michael Czerny, čiji je govor bio usredotočen na Teološko značenje cjelovite ekologije, u službi čovjeka, posebice onog najslabijeg“.

Kardinal se prije svega usredotočio na novu geološku eru, nazvanu antropocen, koja je donijela, kako je rekao, “šokantnu prekretnicu u povijesti našeg planeta”. Ljudska bića, podsjetio je kardinal Czerny, značajno su promijenila sve zemaljske sustave: atmosferu, oceane, kontinente i ekosustave. Ono što je bez presedana u našem vremenu kombinacija je raznih kriza, uključujući onu ekološku, kulturne ratove, položaj stotina milijuna siromašnih ljudi i izbjeglica te digitalno doba sa svojim prilikama i zamkama.

Prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja potom je istaknuo da u enciklici Laudato si’ papa Franjo potiče da uzmemo u obzir sve aspekte globalne krize povezane s klimatskim promjenama i da posebno razmišljamo temeljime jedne “cjelovite ekologije za potpuni razvoj ljudskog roda”.

Franjo Asiški, primjer je par excellence brige za ranjive i jedne cjelovite ekologije koja se živi s radošću i autentičnošću.

“Papa Franjo nam govori, jednostavno i snažno, da se čovječanstvo mora promijeniti i, iznad svega, obratiti”, naglasio je kardinal Czerny. Papa u dokumentu, dodao je, propituje i ulogu novih generacija: “Mladi od nas traže promjenu. Pitaju se kako je moguće tvrditi da gradimo bolju budućnost bez razmišljanja o ekološkoj krizi i patnji isključenih”.

Zatim, moramo sve više paziti na međupovezanosti između različitih elemenata koji čine svijet. O tome, rekao je kardinal Czerny, ovisi “osjetljiva ravnoteža koja omogućuje naš opstanak i opstanak svih živih bića”. Ovaj model koji je u stanju uravnotežiti te međusobne veze nadahnut je enciklikom Laudato si’ koja “afirmira nezamjenjivu ulogu čovjeka u brizi za naš zajednički dom”.

Kardinal Czerny također je naznačio neke konkretne akcije za promicanje cjelovite ekologije na autentičan način. Glavni cilj je održivom tranzicijom postići nultu emisiju do sredine ovog stoljeća. Moramo brzo prijeći s “ekonomskog modela temeljenog na fosilnim gorivima na ekonomiju čiste energije”.

Integralna ekologija – kako se navodi u enciklici Laudato si’ – zahtijeva od nas da posvetimo neko vrijeme ponovnom uspostavljanju spokojnog sklada sa stvorenim.

Da bismo postigli taj cilj, objasnio je kardinal, moramo “zaustaviti krčenje šuma, posebno u slivovima globalne važnosti kao što je Amazona”. Moramo “zaštititi obale oceana od erozije” te “štititi biološku raznolikost” i “zaustaviti degradaciju ekosustava”. Nadalje, gospodarstvo i financije ne smiju se voditi “bjesomučnom potragom za profitom”. Iznad svega, mora se promovirati “novi način razmišljanja o prirodi i društvu”.

Integralna ekologija – kako se navodi u enciklici Laudato si’ – zahtijeva od nas da posvetimo neko vrijeme ponovnom uspostavljanju spokojnog sklada sa stvorenim, da razmislimo o svom životnom stilu i idealima, da kontempliramo Stvoritelja, koji živi među nama i u onome što nas okružuje, a čija se prisutnost “ne smije konstruirati, nego otkrivati”.

Na kraju je kardinal Czerny usmjerio na vodiča za promicanje cjelovite ekologije. Naime, uzor koji papa Franjo opetovano spominje je sv. Franjo Asiški, koji je primjer par excellence brige za ranjive i jedne cjelovite ekologije koja se živi s radošću i autentičnošću. Asiški siromah pokazuje nam “koliko je neraskidiva veza između brige prema prirodi, pravednosti prema siromasima, predanosti društvu i unutarnjeg mira”, zaključio je kardinal Michael Czerny.