Epidemiolog i član Vladina znanstvenog savjeta Branko Kolarić, informatičar i novinar Radoslav Dejanović te klinička psihologinja Helena Jerković koja je doktorirala na temi cjepiva pokušali su u Argumentima HKR-a odgovoriti na pitanje od kuda toliko nepovjerenje prema znanosti i suvremenoj medicini, je li bunt dijela građana zapravo odraz nepovjerenja u institucije; tko zarađuje na antivakserskoj propagandi, kako prepoznati lažne vijesti i dezinformacije u medijima i na internetu te tko nam zapravo priječi povratak u ‘staro normalno’: ‘skriveni’ ili manje 'skriveni' centri moći ili oni koji se ne žele cijepiti i pridržavati epidemioloških mjera?
Branko Kolarić
Epidemiolog i član Vladina znanstvenog savjeta Branko Kolarić komentirajući slučaj u Krapinskim toplicama gdje je otac prosvjedovao tražeći da njegovo dijete ne nosi masku u školi, tvrdeći da su štetne za zdravlje, rekao je kako je to čista dezinformacija; da maske nemaju nikakvih štetnih učinaka i da svakako pridonose smanjenju širenja zaraze, zbog čega se njihovo korištenje svakako preporučuje.
Cjepivo ne uzrokuje neplodnost, a maske nisu štetne za zdravlje
Govorio je između ostalog i o tvrdnjama da cjepiva protiv korona virusa uzrokuju neplodnost i da se rade od stanica embrija, istaknuvši kako su to potpune neistine te da cjepiva imaju nuspojave kao i svaki lijek, ali da su koristi od njih tisuću puta veće nego što je rizik od nuspojava.
Klinička psihologinja Helena Jerković napomenula je da neki odbijaju cijepljenje zbog straha, neki zato što smatraju da su im time narušene slobode, ali i zbog
Helena Jerković
nekih prijašnjih negativnih iskustava u zdravstvu.
U velikim krizama ljudi su podložniji teorijama zavjere
Upozorila je da su glavni izvor informiranja protivnika cijepljenja često susjedi, poznanici, rodbina i da su takva svjedočanstva često pristrana i nekompetentna, kao i internet gdje, ako jednom ‘kliknete’ neki članak protiv cjepiva, algoritmi vas ubuduće stalno vode na takve stranice i time se kod korisnika stvara slika kako je protivljenje cjepivu jako rašireno i utvrđuje ga se u njegovim stavovima. Dodala je da su upravo u vrijeme velikih kriza i prirodnih nepogoda ljudi posebice podložni raznim teorijama zavjere jer se na taj način lakše nose s neugodnom stvarnošću.
Radoslav Dejanović
Informatičar i novinar Radoslav Dejanović koji je napisao priručnik za provjeru informacija u medijima i na internetu, priznao je kako za alate koje je ponudio čitateljima u potrazi za točnim vijestima i prepoznavanju lažnih treba ipak vremena, istraživanja i iskustva, ali i dodao kako do istine nikada nije lako doći.
Kao katolika žalosti me što mnogi ne žele preuzeti niti taj mali križ kao što je cijepljenje, distanca, pranje ruku i nošenje maski
No da ima dva trika koja mogu pomoći u svakoj situaciji. Prva stvar je kod primanja informacije zastati i razmisliti je li ga ta informacija jako plaši, ako da, to je već signal da netko pokušava ‘progurati’ netočnu informaciju. Isto tako, ako nam se neka informacija strašno svidi, isto moramo biti oprezni jer smo za nju jako prijemčljivi i tako lako postajemo poligon za njezino širenje, iako je možda neistinita. Na kraju je rekao da ga kao katolika žalosti što mnogi ne žele preuzeti niti taj mali križ kako bi što prije izašli iz pandemije i vratili se u normalan život, a to su cijepljenje, distanca, pranje ruku i nošenje maski.