1) Možete li se predstaviti?

Osnivač sam i predsjednik Centra za društvene inovacije i održivi razvoj (CEDIOR) i direktor Međunarodnog centra za crowdfunding (ICFC) sa sjedištem u Zagrebu. Više od 10 godina se bavim
društvenim inovacijama, društvenim poduzetništvom i crowdfundingom.

2) Čime se Vaša tvrtka bavi? Zašto ste odabrali taj naziv?

Centar za društvene inovacije i održivi razvoj (CEDIOR) je društveno poduzeće i međunarodni thinktank osnovan 2012. godine s ciljem kreiranja i akceleriranja inovativnih i održivih rješenja za aktualne društvene probleme. U svojem portfelju broji gotovo 50 društveno korisnih projekata, a surađuje s više od stotinu partnera iz javnog, civilnog, poslovnog i akademskog sektora. Kako se od svojih samih početaka bavimo i temom crowdfundinga, 2019. godine smo osnovali i Međunarodni centar za crowdfunding (ICFC) s ciljem približavanja crowdfundinga široj javnosti. Rad i društveni angažman Cediora i ICFC-a su široko prepoznati od strane opće javnosti, medija i vladinih institucija u Hrvatskoj i inozemstvu. Naziv Centar za društvene inovacije i održivi razvoj je odabran jer je održivi razvoj cilj našeg djelovanja, a društvene inovacije su sredstvo u postizanju tog cilja.

3) Možete li pobliže objasniti pojmove održivost, društvene inovacije, društveno poduzetništvo i
crowdfunding?

Održivost je sposobnost nekog sustava da trajno postoji bez ugroze za sebe, društvo i okoliš. Društvene inovacije su primijenjeni noviteti usmjereni na rješavanje društvenih problema i stvaranje općeg dobra. Npr. zelene tehnologije, inovativni modeli financiranja projekata, novi zakonski propisi i sl. Društveno poduzetništvo je vrsta poduzetništva kod kojeg se ostvarena dobit primarno koristi za rješavanje nekog društvenog ili okolišnog problema. U klasičnom se poduzetništvu akteri na tržištu natječu tko će više zaraditi, a u društvenom poduzetništvu tko će više riješiti društvenih problema i napraviti dobra za zajednicu. Najkraće rečeno, u društvenom poduzetništvu novac nije cilj nego sredstvo. Crowdfunding (eng. crowd – mnoštvo; funding – financiranje) ili grupno financiranje je inovativan i demokratski model financiranja projekata koji podrazumijeva javno predstavljanje nekog pothvata, najčešće putem internetske platforme, i omogućavanje građanima da u njega ulože novac iz altruističnih pobuda ili s ciljem ostvarenja profita ili stjecanja neke druge koristi. Pritom je moguće koristiti nekoliko modela ulaganja: donacije, kupoprodaju s počekom, pozajmice, ulaganje u vlasničke udjele i ulaganje u udjele u dobiti.

4) Što je zapravo Franjina ekonomija? Možete li nam u kratkim crtama opisati o kakvom se
projektu radi?

Franjina ekonomija (The Economy of Francesco) je međunarodni događaj pod pokroviteljstvom pape Franje u kojem sudjeluju društveni inovatori, društveni poduzetnici i znanstvenici do 35
godina starosti iz 120 zemalja svijeta s ciljem pronalaska rješenja za stvaranje pravednijeg, uključivijeg i održivijeg svijeta. Sudionici su podijeljeni u dvanaest tematskih grupa, a svaka grupa je zadužena za izradu preporuka iz svog područja djelovanja.

5) Mediji su događaj prozvali Papinim Davosom i trenutno jednim od najznačajnijih događaja u
svijetu. Kako je papa Franjo uopće došao na ideju za ovakav projekt?

Papa Franjo je svjestan ozbiljnih problema s kojima je suočen svijet, kao i činjenice da nijedan problem nije moguće riješiti na istoj razini svijesti koja ga je stvorila. Stoga je odlučio kreirati društvenu platformu kroz koju će mladi stručnjaci imati priliku dati konkretan doprinos rješavanju gorućih društvenih problema.

6) Zašto ste se odlučili prijaviti na taj projekt? Kako je tekao proces selekcije kandidata? U kojim
grupama ste aktivni?

Pristup tvrtki, neprofitnih organizacija i javnih institucija kapitalu jedan je od temeljnih izazova gospodarskog razvoja pa sam stoga želio prezentirati mogućnosti koje pruža crowdfunding kao inovativan i moćan alat za financiranje projekata, jačanje gospodarstava, razvoj inovacija, otvaranje radnih mjesta i stvaranje društva jednakih prilika. Selekcijski postupak je bio zahtjevan, a odabrani su sudionici koji su postigli zapažene rezultate na područjima kojima se bave. Aktivan sam u dvije grupe – Finance and Humanity i Work and Care.

7) Koliko traje cijeli projekt i gdje se održava? Trebate li kao sudionici odlaziti u Vatikan ili se sve
odvija online?

Suradnja između sudionika traje tijekom cijele godine, a rezultati se prezentiraju na zajedničkom susretu s papom Franjom koji se organizira jednom godišnje. Prošlogodišnji susret se održao online, no ovogodišnji susret će se održati fizički u Asizu.

8) Koje benefite možete izdvojiti kao ključne za poduzetništvo i ekonomiju iz ovog projekta?

Na susretu su odaslane brojne vrijedne poruke s ciljem promjene današnjeg ekonomskog modela koji je neodrživ. U njima je istaknuto da je potrebno: uzeti u obzir društvene i okolišne, a ne samo financijske pokazatelje kod donošenja poslovnih odluka; u fokus staviti zaštitu zajedničkih dobara kao što su šume, oceani, zemlja, atmosfera, prirodni resursi i bioraznolikost i primijeniti održive modele u njihovom upravljanju; osvijestiti potrošače da kupuju etičke i lokalne proizvode; u velika globalna poduzeća i financijske institucije uvesti nezavisne etičke odbore koji će imati mogućnost stavljanja veta na štetne odluke upravnih odbora; ukinuti fiskalne oaze; siromašnim zemljama pomoći transferom tehnologija, trgovanjem po fer cijenama i oprostom dugova; usmjeriti napore međunarodne zajednice na okončanje ratnih sukoba koji su jedan od najvećih generatora siromaštva i nerazvijenosti; probleme između država rješavati na multilateralnim instancama i ukinuti blokade i sankcije koje su jednostrane nametnute; sredstva koja se ulažu u vojnu industriju usmjeriti u gradnju infrastrukture, obrazovanje i zdravstvo koji moraju biti dostupni svima; pokrenuti proces denuklearizacije svijeta i odbacivanja oružja za masovno uništenje; podići razinu zaštite radničkih prava, osobito što se tiče poboljšanja radnog položaja žena, sprječavanja iskorištavanja djece i maloljetnika za rad, određivanja minimalne plaće i skraćivanja radnog dana; kreirati inovativne i dostupne programe financiranja projekata; nagrađivati pozitivne poslovne prakse; revalorizirati načine mjerenja indeksa razvijenosti i sl. Također želim istaknuti da je u okviru hrvatskog HUB-a za Franjinu ekonomiju pokrenuto nekoliko društveno poduzetničkih inicijativa koje će biti predstavljene u nadolazećem periodu. Najznačajnije od njih su štedno kreditna unija, ekološka poljoprivredna zadruga i program za financijsko opismenjavanje mladih.

Prijavu za Franjinu ekonomiju je moguće izvršiti putem web-stranice:
https://francescoeconomy.org/event-2022/.