Zatrpanu potresom u IX. st., baziliku Santa Maria Antiqua u Rimu otkrio je arheolog Giacomo Boni prije 117 godina.
Nakon što je ostala pod zemljom više od tisuću godina i nakon više od jednog stoljeća iskopavanja, jedno od najstarijih marijanskih mjesta štovanja u Rimu ponovno je prije koju godinu otvorilo svoja vrata, piše Aleteia.
Smještenu u blizini Rimskog foruma, baziliku Santa Maria Antiqua prije 117 godina otkrio je rimski arheolog Giacomo Boni na brežuljku Palatinu.
Paradoksalno je da je upravo zbog toga što je 1.200 godina bila zatrpana, bazilika ostala očuvana.
Veliki dio umjetničke baštine iz VII. i VIII. st. djelomično je ili potpuno izgubljen zbog ikonoklastičkog pokreta, stoga su freske sačuvane u bazilici jedinstveno svjedočanstvo izvorne kršćanske umjetnosti, rijetke ne samo u Rimu, već i u svijetu.
Prema arhitektu Francescu Prosperettiju, nadzorniku arheoloških artefakata u Rimu, posebno valja istaknuti marijansku fresku koja se smatra najstarijom slikom Djevice Marije s Djetetom Isusom.
Jedna od najzanimljivijih činjenica jest da arhitektonski kompleks Santa Maria Antiqua oživljava bizantsku prošlost Rima.
Sudeći prema grčkim natpisima na mramoru i zidovima bazilike, Rim je bio dvojezični grad.
Uza sve to, neupitno bizantski stil ikona u Santa Maria Antiqua otkriva da je utjecaj Istočnog Rimskog Carstva dosezao ne samo do Ravenne, već i do Palatina.