Papinska zaklada Pomoć Crkvi u nevolji (ACN) objavila je izvješće o vjerskoj slobodi u 196 država, koje otkriva stanje trajne diskriminacije i progona diljem svijeta.
Izvješće, koje obuhvaća 196 zemalja i razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2024., naglašava članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima:
„Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere.“
Na konferenciji održanoj u Patrističkom institutu Augustinianum, članovi Zaklade papinskog prava „Pomoć Crkvi u nevolji“ osvrnuli su se na podatke i informacije prikupljene od posljednjeg izvješća, objavljenog prije dvije godine, o zemljama u kojima se vjernici suočavaju s progonima i diskriminacijom, izvijestio je Vatican News.
Ozbiljna kršenja vjerskih sloboda zabilježena su u 62 zemlje. Od toga su u 24 ocijenjene kao progon, a u 38 kao diskriminacija.
U odnosu na prošlo izvješće poboljšanje je vidljivo samo u dvije – Kazahstanu i Šri Lanki.
U Europi se stanje također pogoršava. Primjerice, u Francuskoj je samo 2023. godine zabilježeno skoro 1000 napada na crkve, a u Grčkoj 600, izvještava ACN.
Progon raste
Prema riječima kardinala Parolina, koji je održao glavno izlaganje, ovogodišnje izvješće je najveće dosad (ACN ih objavljuje od 1999.) te pokazuje da se trend vjerskog progona nastavlja povećavati, prenosi IKA.
Državni tajnik Svete Stolice podsjetio je na dva temeljna izvora kako bi objasnio važnost vjerske slobode na globalnoj razini: koncilsku deklaraciju „Dignitatis humanae“, o pravu ljudske osobe i zajednica na društvenu i građansku slobodu u vjerskim pitanjima, te članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima, prema kojem svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti.
kardinal Pietro Parolin / Foto: Vatican Media
Istaknuo je da se to pravo sustavno krši u mnogim dijelovima svijeta te da „vjerska sloboda nije samo pravo Crkve ili vjernika, nego temeljni stup svakog istinski ljudskog društva. Kada se ono sruši, urušava se i sama ideja dostojanstva osobe.“
Dvije trećine svjetskog stanovništva živi u državama u kojima dolazi do ozbiljnih kršenja vjerske slobode.
Izvješće upozorava da 64.7 % svjetske populacije – gotovo 5.4 milijarda ljudi – živi u zemljama „s ozbiljnim ili vrlo ozbiljnim kršenjima vjerske slobode“.
ACN dijeli pojedine zemlje u tri kategorije:
- progon
- diskriminacija
- pod promatranjem (zemlje u kojima još nema progona ni diskriminacije, ali koje treba nadzirati).
Marta Petrosillo, glavna urednica izvješća za 2025., objasnila je da 24 zemlje trpe progon, dok se u 38 zemalja suočavaju s diskriminacijom na temelju vjere.
Istaknula je, također, da u brojnim državama vjerska sloboda nije zajamčena zakonom, dok u drugima postoje zakoni prema kojima su svi jednaki – ali samo na papiru, ne i u praksi.
Vjernici svih religija
Ono što izvješće ACN-a čini posebnim jest univerzalan pristup, budući da se ne usredotočuje samo na kršćanske vjere, nego na sve religije.
Petrosillo je naglasila da je ovo izvješće jedino takve vrste na svijetu jer nije povezano ni s jednom vladom, niti je ograničeno na malo zemalja, što mu omogućuje doista univerzalnu, globalnu perspektivu.
Izvršna predsjednica organizacije ACN International, Regina Lynch, osvrnula se na riječi pape Lava XIV. izrečene na audijenciji s članovima organizacije 10. listopada:
Vjerska sloboda, dakle, nije samo zakonsko pravo ili privilegij koji nam daju vlade. Ona je temeljni uvjet koji omogućuje autentično pomirenje.
Papa Lav XIV. s članovima Papinske zaklade Pomoć crkvi u nevolji / Foto: Vatican Media
Istaknula da je „pravo na život u skladu s vlastitom savješću otkucaj ljudskog dostojanstva“. Naglasila je da ondje gdje se to pravo poštuje, cvjetaju mir i pravda, dok tamo gdje se ono uskraćuje, ljudski duh i društvo gube same svoje temelje.
Tijekom konferencije Petrosillo je istaknula različite uzroke vjerskog progona, koji se razlikuju od zemlje do zemlje: autoritativne vlade, ekstremizam, etnoreligijski nacionalizam, organizirani kriminal te hibridni progon i legalizirana netolerancija.
Osim toga, vjerski se progon može promatrati i kao posljedica rata, čak i kada rat nije vjerske prirode. Kao primjere navela je Ukrajinu, Pojas Gaze i Siriju.
Novi oblici progona
U digitalnom dobu, progon i diskriminacija prisutni su i na internetu. Vjernike se prati, cenzurira, pa čak i uhićuje zbog njihovih internetskih aktivnosti. Petrosillo je naglasila da „autoritativni režimi i ekstremističke skupine koriste tehnologiju kao oružje za utišavanje neistomišljenika i napade na manjine.“
Peticija za promjene
Na završetku jutarnjeg dijela predstavljanja izvješća Lynch je pozvala sve da se pridruže ACN-u potpisivanjem njihove prve globalne peticije.
Ona poziva na konkretne zakonodavne mjere kojima bi se branilo pravo ljudi na vjersku slobodu.
Peticiju će biti moguće potpisati do studenoga 2026., kada će biti službeno predstavljena Ujedinjenim narodima, Europskoj uniji, predstavnicima demokratskih vlada i diplomatskoj zajednici, uz poziv da se pridruže ovom pokretu.