Novo Izvješće spomenutog Opservatorija pokazuje da se najviše napada događa u Francuskoj i Njemačkoj. Istraživanja ukazuju na dvije glavne prijeteće dinamike koje utječu na živote kršćana: sekularnu netoleranciju i islamsko ugnjetavanje.

Izvješće dokumentira mnoštvo incidenata i primjera zločina iz mržnje, poput vandalizma nad crkvama i drugih prijetnji vjerskim slobodama, i to u pet europskih zemalja u kojima su prepoznati najteži izazovi za kršćane. Direktorica Opservatorija (OIDAC) Madeleine Enzlberger ovaj fenomen opisuje kao porast netolerancije i diskriminacije kršćana u Europi.

“Ova se pojava može pojaviti u različitim oblicima, kao što je vandalizam – protuvjerski motivirani napadi na crkve i kršćanske zgrade – ili čak antikršćanski zločini iz mržnje protiv pojedinaca. Ali može se pojaviti i kroz progresivno ograničavanje ili osporavanje temeljnih prava poput slobode izražavanja, slobode vjere, slobode savjesti ili roditeljskih prava.”

Izvješće je rezultat dvogodišnjeg istraživanja provedenog u pet europskih zemalja s najviše društvenih problema i sukoba koji utječu na različita ljudska prava i slobode kršćana: Njemačku, Francusku, Španjolsku, Švedsku i Ujedinjenu Kraljevinu.

Kršćanstvo se nastoji potisnuti u privatnu sferu

Izvješće također otkriva ono što njegovi autori nazivaju ‘ideološki unesenom sekularizacijskom dinamikom koja je uzrokovala kulturološki pomak na svim razinama društva, jer pokušava potisnuti religiju u privatnu sferu i zanemaruje činjenicu da vjera igra vitalnu ulogu u zdravom društvu.’

Kao jedan od glavnih razloga za osporavanje kršćanskog glasa u javnosti, autori Izvješća prepoznaju “snažnu, a ponekad čak i ekstremnu opoziciju kršćanskom moralu koji proizlazi iz temeljnih uvjerenja”. U nekim slučajevima čini se očitim da se ne zaustavlja na negaciji već ide još dalje – prema kriminalizaciji javnog ili čak i privatnog mišljenja.

Zaustavite progone kršćana u Europi / Foto: OIDAC

Pozivajući se na OIDAC-ovo izvješće, njemački odvjetnik Felix Boellmann iz organizacije za ljudska prava ADF International istaknuo je opasnost skliskog terena kada ‘netolerancija u ime tolerancije’ postane državna smjernica: “Zakoni o zabrani diskriminacije moraju jednako tretirati različite zaštićene skupine. Tolerancija ne može biti jednosmjerna ulica. Država mora ostati neutralna kada je riječ o vjeri ili uvjerenju. To ne znači da država mora pokazati neprijateljstvo prema vjeri, naprotiv. Međutim, ne može zauzeti stav o tome u što vjerovati – ili ne. Provođenje zakona koji se bave ‘zločinima iz mržnje’ predstavlja veliki rizik od prelaska ove granice.”

Stanje prava kršćana je prikazano drastično, ali i realno

Govoreći o nalazima Izvješća objavljenog na 60 stranica, direktorica Opservatorija Madeleine Enzlberger suprotstavlja se mogućim kritikama: “Prikazana slika izgleda prilično drastično i većina bi rekla da nije tako strašna. Ali slučajevi koje smo prikupili te intervjui i istraživanja koja smo proveli govore o drugačijoj stvarnosti. Prezentacija naših otkrića ni na koji način ne dovodi do straha, podjela ili ogorčenosti, već radije otvoreno govori o novom i zabrinjavajućem fenomenu.” Stoga je jedan od ciljeva Opservatorija pomoći prevladati vjersku nepismenost među političarima, državnim službenicima i novinarima.

“Kada su kršćani prisiljeni birati između svojih moralnih vrijednosti i svojih profesija; kada kršćanski studenti i govornici bivaju ušutkani u kampusima; kada se roditeljska prava gaze pretjeranim uplitanjem vlade ili se zahtjevi kršćanskih izbjeglica za azil proizvoljno odbijaju… često nalazimo da je glavni izvor ove netolerancije i diskriminacije kršćana jednostavno neznanje o problemu ili izričita antikršćanska pristranost”, ističe izvršna direktorica Opservatorija.

“Sekularnu pak netoleranciju često pokreću radikalne i ideološke skupine i ne treba je miješati s razumnim konceptom sekularnosti. Sekularna netolerancija nije samo neprijateljska prema vjeri, već također prijeti zajamčenoj neutralnosti države prema vjeri”, zaključuje Enzlberger.

Mi na kraju možemo samo postaviti pitanje: kakvo je stanje u Hrvatskoj? Što Vi mislite?