Budi dio naše mreže

Tijekom 2020. godine nije bilo niti jedne vrste masovnih napada na kršćane i druge vjerske manjine koje smo vidjeli u prethodnoj godini. Međutim, postoji velika diskriminacija i progon koji se ili nastavlja na manje uočljiv način ili u svjetskim medijima dobiva vrlo malo publiciteta.

/ vž

Progoni kršćana u 2020. godini: mnogo tamnih sjena i nekoliko tračaka svjetlosti

U gradovima i selima ravnice Ninive u Iraku, polovina kršćanskih obitelji vratila se u svoje bivše domove. A i u Siriji je započela obnova. Papin posjet Iraku koji je najavljen za početak ožujka 2021., također je velika zraka nade. No, i ova godina bila je izuzetno teška za mnoge kršćane diljem svijeta. Koronavirus, terorizam i rat – i sve veća razina progona obilježili su 2020. Posebno je Afrika ponovno bila kontinent mučenika. “Volio bih se sjetiti svih onih žrtava vjerskog progona koji su još uvijek, koliko znamo, živi”, izjavio je izvršni predsjednik dobrotvorne organizacije i papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji (Aid to Church in Need -ACN) Thomas Heine-Geldern za ACNInternational. S njim je razgovarala Maria Lozano.

Thomas Heine Geldern / Foto: Churchinneed.org

2019. bila je užasno teška godina za kršćane. Je li se situacija popravila ili pogoršala tijekom 2020. godine?

U mnogim zemljama koronavirus i njegove posljedice doveli su do daljnjeg potkopavanja prava ljudi na vjersku slobodu. U to su vrijeme mnogi već potlačeni kršćani pretrpjeli stvarnu krizu siromaštva, isključenosti i diskriminacije. Povrh svega, bilo je mnogo smrtonosnih napada na kršćane. Tijekom 2020. godine posebno je Afrika ponovno bila „kontinent mučenika“. U tom kontekstu želio bih se sjetiti, između ostalih, nigerijskog sjemeništarca Michaela Nnadija, ubijenog u Nigeriji, i Philippea Yargasa, katehetu iz Pansija u Burkina Fasu, također ubijenog zbog svoje vjere. A također i sve one žrtve vjerskog progona koje su, koliko nam je poznato, još uvijek žive – posebno sestra Gloria Narvaez iz Malija.

Postoje zemlje u kojima je socijalna diskriminacija kršćana postala još intenzivnija kao rezultat pandemije. Posebno mislim na kršćanske manjine u Pakistanu i Indiji.

Referirate se na pandemiju koronavirusa. Kakav je učinak pandemija imala na stradanje kršćana?

Primili smo mnogo hitnih apela od mnogih mjesnih crkava. Bili su to hitni vapaji za pomoć. Postoje zemlje u kojima je socijalna diskriminacija kršćana postala još intenzivnija kao rezultat pandemije. Posebno mislim na kršćanske manjine u Pakistanu i Indiji. U mnogim slučajevima bilo im je nemoguće dobiti bilo kakvu pomoć službenim državnim kanalima. Stoga smo pokrenuli program hitne pomoći. I mnoge druge regije, u kojima su kršćani među najsiromašnijima u društvu, poslali su nam zahtjeve za potporu u svom pastoralnom i karitativnom radu. Upravo na takvim mjestima Crkva je često jedini izvor pomoći kad ih državne institucije iznevjere. Iz istog razloga nastavili smo podupirati svećenike i redovničku braću i sestre u njihovom apostolatu i službi, na primjer u Ukrajini, Demokratskoj Republici Kongo i Brazilu.

 Pomoć Crkvi u nevolji dostavlja hranu ugroženim obiteljima u Pakistanu / Foto: ACN Facebook

Koje će regije svijeta biti u fokusu ACN-ove pomoći 2021. godine?

Stotine tisuća ljudi prisilno je protjerano ili prisiljeno na bijeg. Mnoge organizacije povlače svoje ljude iz sigurnosnih razloga, ali Crkva je još uvijek tu i brine se za ljude. Nigerija će nas također zaokupiti. Ovo je izuzetno važna zemlja za čitav kontinent, ali terorizam i smrt leže poput mračne sjene nad tolikim brojem ljudi. Jednostavno ih sada ne možemo napustiti. ACN već dugi niz godina ulaže puno energije i resursa u podršku opstanku kršćana na Bliskom Istoku. Od početka rata u Siriji i upada IS-a te kasnijeg poraza u Iraku, dobrotvorna organizacija podržava projekte pomoći u Siriji i Iraku u ukupnoj vrijednosti od preko 90 milijuna eura. Uz to, ACN je podržao brojne projekte za izbjeglice u susjednim zemljama.

Naselje u Mozambiku za izbjeglice koji su preživjeli masakr u Muidumbeu i pješačili do Pembe / Foto: ACN Facebook

Kakva je sada situacija u regiji?

Mnogi kršćani na Bliskom istoku i dalje se osjećaju nesigurno i razmišljaju o napuštanju svojih domovina. Ekonomska i politička situacija u tim zemljama nije im utjeha. Niti je konačno svladana opasnost od džihadističkog nasilja u bilo kojem smislu. Libanon, zemlja koja je uvijek bila izvor utočišta i sigurnosti, posebno za kršćane na Bliskom istoku, u gospodarskim je ruševinama. Situacija je općenito izuzetno teška, no ipak postoje neki mali znakovi nade. U gradovima i selima ravnice Ninive u Iraku, polovina kršćanskih obitelji vratila se u svoje bivše domove. A i u Siriji je započela obnova. Papin posjet Iraku koji je najavljen za početak ožujka 2021., također je velika zraka nade. Neizmjerno smo zahvalni Svetom Ocu što je odlučio posjetiti kršćane u Iraku. Jer oni ga jako trebaju.

8. prosinca govorili ste i o situaciji kršćana u Indiji. Ranije izvješće ACN-a o situaciji progonjenih kršćana informira kako “Azija prijeti da postane novo žarište protukršćanskog progona.” Je li tamo situacija zaista tako teška?

Nacionalistički pokreti i autoritarni režimi već otežavaju život mnogim kršćanima u Aziji. Indija je dobar primjer za to, zbog čega smo, na primjer, sudjelovali u kampanji za oslobađanje 83-godišnjeg svećenika isusovca, oca Stana Swamyja, koji  boluje od Parkinsonove bolesti. U brojnim azijskim zemljama kršćanstvo se prikazuje kao štetan strani utjecaj koji prijeti autoritetu vladajuće stranke ili navodnom vjerskom jedinstvu nacije. U Indiji se to događa u kontekstu takozvane Hindutve, ideje prema kojoj bi se Indijom trebalo upravljati prema hinduističkoj ideologiji, dok je u Kini aktualan slogan “sinosizacija” (kinezizacija) – drugim riječima, učenje i tradiciju Crkve treba prilagoditi takozvanoj “kineskoj kulturi” – kako tumači Kineska komunistička partija.

Pomoć Crkvi u nevolji u Libanonu pruža topli obrok za ljude u nevolji / Foto: ACN Facebook

U mnogim zemljama svijeta, iako nema vidljivog javnog progona, sve je više ogorčenosti i neprijateljstva prema vjernicima. To postaje sve očitije i u Europi.

Svake druge godine ACN objavljuje izvještaj o stanju vjerskih sloboda u svijetu. Sljedeće je izvješće, međutim, moralo biti odgođeno zbog koronavirusa i sada će biti objavljeno u travnju 2021. Možete li nam reći nešto o tome unaprijed?

Od posljednjeg izvještaja situacija nije ništa bolja u pogledu vjerske slobode; uistinu se pogoršala širom svijeta. Tijekom 2020. godine, hvala Bogu, nije bilo niti jedne vrste masovnih napada na kršćane i druge vjerske manjine koje smo vidjeli u prethodnoj godini. Međutim, postoji velika diskriminacija i progon koji se ili nastavlja na manje uočljiv način ili u svjetskim medijima dobiva vrlo malo publiciteta. Buduće izvješće nastojat će jasno izložiti ovu činjenicu. U mnogim zemljama svijeta, iako nema vidljivog javnog progona, sve je više ogorčenosti i neprijateljstva prema vjernicima. To postaje sve očitije i u Europi. Kršćani su danas suočeni s radikalnim i duboko ukorijenjenim napadom na dvije različite fronte. S jedne strane postoji pokušaj uništavanja kršćanskih korijena društva i konstruiranja isključivo individualističkog društva bez Boga. S druge strane, pokušava se radikalizirati pojedince i prisilno nametnuti fundamentalistički islamski svjetonazor, sijanjem terora i nasilja i krivotvorenjem religije i imena Boga.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja