Osam godina nakon enciklike "Laudato si’", u Vatikanu je objavljena apostolska pobudnica "Laudate Deum" kao nastavak Papine enciklike o brizi za zajednički dom. Važnost apostolske pobudnice "Laudate Deum" za HKM komentirao je doc. dr. sc. Đurica Pardon, bibličar i župnik u župama Uskrsnuća Kristova i Duha Svetoga u Čepinu.
Papa u dokumentu kritizira poricatelje klimatskih promjena, tvrdeći kako iza globalnog zatopljenja nedvojbeno stoji čovjek. Ne reagiramo dovoljno brzo i blizu smo prijelomne točke.
“Papa je apostolsku pobudnicu Laudate Deum objavio u srijedu, 4. listopada, na blagdan sv. Franje Asiškog. Dokument se sastoji od šest poglavlja i 73 paragrafa”, kazao je vlč. Pardon i dodao kako je ona nastavak tematike koju je Sveti Otac obradio u enciklici Laudato si’.
“U ovoj apostolskoj pobudnici Papa je još izravniji u prozivanju svih onih koji su odgovorni za situaciju u kojoj se nalazimo. To je situacija opasnosti od ekološke katastrofe i opasnosti koje pred nas stavljaju klimatske promjene. Znakovi klimatskih promjena su sve očitiji i ne možemo više razmišljati o tome da su one nisu plod ljudskoga djelovanja”, pojasnio je doc. dr. Pardon.
Istaknuo je da se za ovu situaciju najčešće okrivljuju oni koji su najsiromašniji, ali moramo imati na umu, kako i Papa govori, da su najveći onečišćivaći našega planeta upravo oni – najbogatiji.
Ekološke opasnosti i smanjivanje broja ljudi na svijetu
“Često se promiče ideja kako bi smanjenjem broja ljudskog stanovništva došlo do poboljšanja situacije na Zemlji. Međutim, to nije točno, jer upravo siromasi najčešće stradavaju od klimatskih promjena”, naglasio je vlč. Pardon.
“Zato Papa zaziva da svi oni koji su uključeni u zemlje zapadnoga svijeta počnu razmišljati intenzivnije i da se klimatskoj krizi pristupi s još većom pozornošću. Gospodarske sile zanemaruju ekološke opasnosti koje se zbivaju upravo u njima”, dodaje sugovornik HKR-a.
Ova Papina pobudnica je Papin poziv i krik da se poduzme sve što je moguće i potrebno da se ne bi dogodilo najgore. “Još imamo malo vremena, govori Papa, da ne prijeđemo točku nakon koje nema povratka. Trebali bismo se svi zamisliti, naglasio je Papa, nad onim što se događa. Svatko od nas treba razmišljati što treba, na osobnoj i društvenoj razini, učiniti za zajednički okoliš”, upozorio je vlč. Pardon.
Papa smatra kako je međunarodna politika slaba da bi se borila s problemima koji prijete svima.
Sporazumi među državama se ne održavaju i klimatske konferencije održane dosad nemaju sankcija za neispunjavanje preuzetih obveza i nedostaju učinkoviti alati za kontrolu provedbi tih sporazuma, dodaje vlč. Pardon.
Obraćenje za opće dobro
Međunarodni pregovori, zaključuje Papa, ne mogu značajno napredovati zbog stajališta zemalja koje svoje nacionalne interese stavljaju iznad globalnih interesa i iznad općega dobra. Nema više ismijavanja ekoloških pitanja, kao što se to događa, pa često i u okrilju Crkve, rekao je vlč. Pardon.
Mnogi ljudi ismijavaju ekološka nastojanja kao nešto romantično i lijepo, ‘zeleno’. Međutim, ekološko pitanje je nešto više od toga.
“Svaka obitelj treba shvatiti da je u pitanju budućnost njihove djece. Te obveze proizlaze iz pitanja da je Bog Stvoritelj svijeta. Zato je naslov apostolske pobudnice ‘Slava Bogu’. Kad ljudska bića zauzmu mjesto Boga onda sami sebi postajemo najgori neprijatelji”, objasnio je vlč. Pardon.
Ova apostolska pobudnica produbljuje pitanja otvorena u enciklici Laudato si’.
“U ‘Laudate Deum’ Papa ozbiljno i vrlo snažno podsjeća da naše ekološke obveze nisu proizvod naše vlastite volje, već svoje porijeklo imaju u Bogu koji nas je sve stvorio i koji nas je pridružio svijetu koji nas okružuje. Nadam se da će ova apostolska pobudnica biti primljena kao ozbiljan poziv da počnemo razmišljati koliko je važno brinuti o ekologiji i okolišu, odnosno na političkoj i ekonomskoj razini zagovarati ekološko obraćenje, osobito potrebno za napredak najsiromašnijih u najsiromašnijim zemljama”, istaknuo je vlč. Pardon.
Emisija ugljikovog dioksida po pojedincu u razvijenim državama je oko sedam puta veća od prosjeka najsiromašnijih zemalja.
I mi spadamo u razvijene države, iako mislimo suprotno. Pripadamo bogatijim prostorima, Zapadu, i živimo u izobilju. Ono što se u Osijeku događa ovih dana u kontekstu gorenja plastičnog otpada poziva nas da razmislimo, prije svega, pri samoj kupovini proizvoda je li doista potrebno koristiti ambalažu koju ćemo odbaciti, upozorio je vlč. Pardon.
“To što gori u Osijeku i što onečišćuje zrak, hranu i tlo cijele Slavonije, prijeteći zdravlju cijele Slavonije, naše su boce koje smo mi koristili i odbacili. Naša pozornost na ekologiji često završava u trenutku kada odbacimo naš otpad, a što se kasnije događa s njim – o tome ne želimo ni razmišljati. Potrudimo se razmišljati malo dalje od svoga nosa i gledati kamo nas vodi sve ono što sada činimo”, zaključio je vlč. Pardon za HKM.