Katolička crkva na današnji dan slavi spomendan pape sv. Leona Velikog kojem se pripisuje spašavanje Rima 461. godine. Vladar Huna, Atila planirao je napasti Rim, a od rimskog je cara zahtijevao da mu za suprugu da svoju sestru Honoriju i bogat miraz. Sveti Leon Veliki sastao se s Atilom, nakon čega se on sa svojom vojskom povukao iz Italije.
Doba pape Leona Velikog bilo je ispunjeno teškim borbama vezanim uz posljednje izdisaje Zapadnog Rimskog Carstva, piše povijest.hr.
U to vrijeme moćni hunski osvajači provalili su na područje Carstva i harali njegovim pokrajinama. Opustošen je Balkanski poluotok, a Huni su prodrli na jug čak i u Grčku. Nakon razaranja Galije (današnja Francuska), hunski vođa Atila provalio je preko Alpa na područje današnje Italije. U njoj je razorio Akvileju (rimska Aquileia), Vicenzu (rimska Vicetia), Veronu (rimska istoimena Verona), Bresciju (rimska Brixia), Bergamo (rimski Bergamum) i Milano (rimski Mediolanum).
Atila je planirao napasti i Rim, a od rimskog je cara zahtijevao da mu za suprugu da svoju sestru Honoriju i bogat miraz. Car je zauzvrat poslao papu Leona da pregovara s Atilom i odvrati ga od razaranja Rima. Papa je doista uspio. Sastao se s Atilom na južnoj obali poznatog jezera Garda (Lago di Garda) u sjevernoj Italiji.
Nakon sastanka, Atila se povukao sa svojom vojskom iz Italije i Rim je spašen. Nije točno poznato kako je papi uspjelo nagovoriti Atilu (zvanog i Bič Božji). Sa sobom je papa nosio znatnu količinu novca, koja je vjerojatno upotrijebljena da se Atila potkupi, no kršćanski kroničari toga razdoblja zaslugu pripisuju upravo papi svecu.
Sveti Leon Veliki umro je u Rimu po predaji na današnji dan, nakon 21 godine provedene na papinskoj stolici.