Ostroška Biblija tiskana je u ukrajinskom gradu Ostrohu, u tiskari Ivana Fedoroviča, uz pomoć ukrajinskog plemića Konstjantina Ostrockog. Ostrockij je prikupio dokumentaciju, pripremio tekst i osigurao financijska sredstva za tiskanje.

U prvoj seriji tiskano je između 1500 i 2000 primjeraka. Najveći spomen ovom događaju predstavlja osnovana Ostroška akademija, prvo moderno sveučilište u istočnoj Europi, osnovano 1576. godine u gradu Ostrohu.

Ostroška Biblija / Foto: commons.wikimedia.org

Osnivanje ostroške tiskare

Ostroška tiskara nalazila se u kaštelu (dalekom dvorcu), u blizini Ostroške akademije, kod crkve sv. Nikole, kako piše web stranica Enciklopedija howwikihr.com. Vjerojatno je u blizini bila tvornica papira koju je postavio knez Ostroški.

Ideja o osnivanju ostroške tiskare potiče od kneza Konstantina Ostroškog koji je tiskaru osnovao pod utjecajem  kneza Kurbskog, koji je na svom dvoru osnovao školu. Glavna svrha kneza Ostroškog bila je tiskanje cijelog teksta Biblije na crkvenoslavenski jezik.

Već 1570.-ih, knez je počeo tražiti potrebne biblijske popise za objavljivanje, a istovremeno je tražio znanstvenike koji bi željeli provesti ovaj ambiciozni projekt. Oko 1574. godine knez Ostroški nalazi se u izgnanstvu, a pisač Ivan Fedorovič u svibnju iste godine pozvan je u službu. Ubrzo se Fedorovič preselio u Ostrog. No, tiskanje se moralo odgoditi jer dostupni popisi nisu odgovarali zahtjevima kneza i njegovih učenjaka. Kneževi izaslanici obišli su mnoge samostane u Grčkoj, Srbiji, Bugarskoj te Rim i Carigrad.

U međuvremenu je knez Ostroh imenovao Fedoroviča upraviteljem tiskare Dermansky samostan. Fedorovič je tamo radio dvije godine, čekajući povratak svih prinčevih izaslanika s popisima Biblije.

Konačno, 1576. godine Fedorovič se preselio u Ostroh i konačno uredio tiskaru u prvoj polovici 1577. godine. Uz pomoć Lavrina Pylypovycha,  Fedorovič izrađuje biblijske rezove. Tiskara je u potpunosti počela s radom u prvoj polovici 1577. godine. Rad je započeo slavnom Biblijom, ali je zapeo na pola puta. U međuvremenu je knez Ostroški naredio tiskanje Novog zavjeta i Psaltira, koji su tiskani 1580. godine te su postale prve knjige tiskane u toj tiskari. Istodobno je na 52 lista tiskano predmetno kazalo Novog zavjeta.

Cijeli je tekst Biblije, nakon dugogodišnjeg rada, tiskan 12. kolovoza 1581. godine te je tako Ostroška Biblija postala najznačajnijom knjigom izdanom u Ostrohu. Biblija je tiskana u zasebnim dijelovima, što objašnjava odvojenu paginaciju ovih dijelova (276, 180, 30, 56, 78 listova i 8 listova predgovora, ukupno 628 listova, odnosno 1256 stranica). Biblija je imala predgovor koji je napisao knez Ostroški. Fedorovič je u Lavovu prodao nekoliko stotina primjeraka Biblije.

Godine 1582., nakon nesporazuma s knezom Ostrohom, Fedorovič se vratio u Lavov, a tiskara nastavlja s radom. Ukupno je ovdje objavljeno najmanje 25 naslova knjiga.

Sudbina ostroške tiskare nije definitivno rasvijetljena. Prema nekim pričama, predana je princezi Ani i isusovcima. Godine 1648. Kozaci su porazivši poljsku vojsku D. Zaslawskog zauzeli Ostrog i spalili crkvu, isusovački kolegij i tiskaru.

Dugo vremena je Ostroška Biblija ostala jedina štampana ćirilična Biblija, a također je služila i kao model na osnovu koga su rađena mnoga buduća izdanja. Tek se 1663. godine pojavilo novo izdanje Biblije na crkvenoslavenskom jeziku, Moskovska Biblija, koja iako je štampana više od osamdeset godina nakon što je Ostroška Biblija prvi put izašla iz štampe, zapravo predstavlja samo njeno dopunjeno izdanje. Od samog početka je projekt štampanja Biblije na slavenskom jeziku bio podstaknut političkim događajima. Naime, Konstantin Ostroški koji je bio pravoslavni plemić ukrajinskog porijekla i vladao je na teritoriji Državne zajednice Poljske i Litvanije, u kojoj je katoličanstvo bilo većinski rasprostranjeno.

U pogovoru Bibliji 1581. Fedorovič piše da nije radio sam, već zajedno sa svojim istomišljenicima i kolegama. Među njima su, vjerojatno, bili:

Ivan Fedorovič (sin)
Grin Ivanovič iz Zabludova (student)
Sidljar Sačko Senkovič (učenik Fedoroviča iz Lavova)
Korunka Semen (učenik Fedoroviča iz Lavova)
Otac Mina (poznanik princa Kurbskog)
prezbiter Vasilije

Tisak ostroške tiskare:

Novi zavjet s Psavtirom, 1580.
Zbirka potrebnijih stvari – kazalo Novog zavjeta Timoha Mihajloviča, 1580.
Ostroška Biblija, 1581.
Rimšana kronologija, 1581.
Pisma patrijarha Jeremije, ca. 1584. godine
Kako bi trebalo biti označeno, cca. 1587.
Gerasim Smotricki, Ključ kraljevstva nebeskog, 1587.
Stavlenicha listina, 1587.
Ispovijed o podrijetlu Duha Svetoga, 1588.
O jedinoj pravoj pravoslavnoj vjeri, 1588.
Knjiga o korizme, 1594.
Margarita, 1595.
Konstantin Ostroški, Navještenje (o pravoslavlju grčke crkve), 1595.
Filalet, Apokriza, 1598.
Knjižica u 10 poglavlja, 1598.
Pješčani sat, 1598.
Slijedeći Psavtyr, 1598.
Napisao ostroški klerik, 1599.
Drugi odgovor ostroškog klerika, 1599.
Pješčani sat, 1602.
Lament, 1603.
Trebnik, 1606.
Molitvenik, 1606.
Lijek za uspavane namjere, 1607.
Život Marije Egipćanke, bez datuma