Ministarstvo unutarnjih poslova, pod kontrolom vlade predsjednika Daniela Ortege, opravdalo je akciju navodeći “financijske nepravilnosti” u dokumentaciji organizacija koje su raspustili, prenosi Aleteia.

Ciljane skupine uključuju katoličku zakladu, što izaziva dodatnu zabrinutost zbog  napetosti između vlade i Crkve. Od 2018. Vlada Nikaragve zatvorila je više od 3500 subjekata, uključujući političke stranke i nevladine organizacije.

Progon Crkve u Nikaragvi

Najnovije mjere posebno se odnose  na Katoličku crkvu, koja se već bori s učincima prethodnih represija. Na primjer, prema izvješćima, gotovo 40% svećenika u biskupiji Matagalpa ili je preminulo ili pobjeglo iz zemlje od 2018. godine. To je mnoge zajednice ostavilo bez pastira i značajno ometalo sposobnost Crkve da služi.

Nikaragvanski svećenik u egzilu Carlos Adolfo Zeledón Montenegro opisao je situaciju kao “poražavajuću”, ističući poteškoće s kojima se zajednice suočavaju zbog nedostatka svećenstva. Dodao je da je kapacitet Crkve za pružanje osnovnih usluga značajno oslabljen.

Izvješća pokazuju da je najmanje 97 svećenika bilo prisiljeno napustiti Nikaragvu od 2018., a dodatnih 13 ih je preminulo u istom razdoblju. Time je ukupno izgubljeno 110 svećenika, što predstavlja otprilike 20% klera registriranog 2020. godine.

Ovaj posljednji potez nikaragvanske vlade dodatno izaziva zabrinutost za stanje civilnog društva i vjerskih sloboda u zemlji.