Oko 45 tisuća mladih hodočasnika uspelo se do spomenika Krista Kralja na vrhu brda Cubilete u saveznoj državi Guanajuato u subotu 31. siječnja, na 100. obljetnicom početka Cristero rata. Organizatori su poručili da je cilj hodočašća potaknuti na veće poštovanje i slobode mirnog naviještanja Krista, „s križem, krunicom i molitvom kao sredstvima mira“.
Program hodočašća mladeži počeo je 30. siječnja uvečer, a tijekom cijele noći nastupali su glazbeni sastavi, piše EWTN.
U zoru 31. siječnja mladi iz cijelog Meksika proslavu su započeli euharistijskim klanjanjem tijekom kojeg su se sabrali za uspon do kipa Krista Kralja.
Nakon svete ure klanjanja oko 45 tisuća mladih krenulo je uz molitvu, pjesmu i zajedništvo do brončanog kipa Krista Kralja visokog 22 metra stoji na vrhu Cerro del Cubilete, planine koja se uzdiže 2570 metara nadmorske visine u geografskom središtu Meksika.
Hodočašće je zaključeno svetom misom koju je predvodio apostolski nuncij u Meksiku nadbiskup Joseph Spiteri.
Foto: Wikimedia Commons
Cristero rat
Ovogodišnje Nacionalno hodočašće mladih u Meksiku poklapa se sa 100. obljetnicom početka Cristero rata, jednog od najznačajnijih događaja u vjerskoj i društvenoj povijesti Meksika, čije posljedice su i danas uočljive.
Tijekom 20. stoljeća, pod vodstvom Plutarca Eliasa Callesa, socijalistička vlast provodila je velike i teške progone protiv katolika diljem Meksika, posebice od 1926. do 1929. godine.
Sukob je započet nakon stupanja na snagu tzv. „Callesova zakona“ 31. srpnja 1926., kojim su pooštrena ograničenja protiv Crkve, svećenika i slobode javnog ispovijedanja vjere. To je dovelo do odluke meksičkih biskupa o obustavi javnog bogoslužja, po nekim tumačenjima, u znak neprihvaćanja zakona.
Sve to rezultiralo je spontanim oružanim ustankom katolika u različitim dijelovima zemlje, piše IKA.
Cristeros/ Foto: Wikimedia Commons
Mučenici su umirali s usklikom: „Živio Krist Kralj!“ („Viva Cristo Rey!“) te su stoga prozvani i mučenicima Krista Kralja: „Cristeros“.
Sukob je formalno završio 21. lipnja 1929., iako su se progon i ubojstva sudionika Cristero rata nastavili još nekoliko godina.
U ratu koje je socijalistička diktatura Meksika povela protiv Cristerosa poginulo je 90 tisuća ljudi.
Tadašnje borbe ostavile su traga u povijesti Meksika, posljedice komunizma još uvijek su prisutne u današnje vrijeme, a posebice se očituju u političkim borbama.
prosvjedi/ Foto: Wikimedia Common
Suvremeni progoni
Voditelji zajednice Svjedočanstvo i nada, odgovorne za organizaciju hodočašća, istaknuli su kako je jedan od ciljeva ovogodišnjeg događaja bio upozoriti na „suptilnu, ali rastuću cenzuru“ katoličkog izražavanja.
Kao znakove te cenzure naveli su napade na crkve, porast broja ubijenih svećenika posljednjih godina te „pokušaje reformi kojima se nastoji ograničiti vjerski život“.
„Podižemo glas protiv stvarnosti koja duboko ranjava dušu Meksika. Živimo u vremenima u kojima se pokušava utišati vjeru, ušutkati pastire i Krista gurnuti u privatnu sferu, kao da je vjera prepreka javnom životu“, poručili su.
Organizatori su napomenuli kako je riječ o obliku progona u kojem vlasti, iako „ne nose uniforme niti puške, nanose rane s istim prezirom kao u prošlosti“.
Krist Kral, Cubilete, Meksiko/ Foto: Wikimedia Commons
Svakodnevica u Meksiku
Prema izvješću međunarodne organizacije za pomoć progonjenim kršćanima „Open Doors“
Kriminalne skupine djeluju diljem Meksika, što ga čini opasnim za sve kršćane koji žive u područjima pod njihovim utjecajem – posebno one, poput crkvenih vođa, čiji se napori u promicanju mira smatraju prijetnjom bandama.
Vjernici koji žive u autohtonim regijama također su posebno osjetljivi na neprijateljstvo
Oni koji prestanu slijediti lokalna vjerovanja i rituale kako bi slijedili Isusa izloženi su novčanim kaznama, diskriminaciji, zatvoru i raseljavanju. Nažalost, kao i drugdje, kršćani se ne mogu osloniti na državu za zaštitu.
U međuvremenu, neprijateljstvo prema kršćanskim stavovima o braku, obitelji i životu nastavlja rasti. Javno izražavanje vjere sve je više predmet pravne kontrole, ovisno o prevladavajućem političkom kontekstu.
Izvješće jasno objašnjava da službeno nema progona Crkve. Nema ograničenja vjerske slobode ili bogoslužja, niti mržnje prema vjeri. „Ipak je sve češće nasilje nad svećenicima, redovnicima, pastoralnim radnicima i crkvenim institucijama“, rekao je o. Sotelo Aguilar za L’osservatore Romano.
Također, laici su sve češće meta napada, rekao je ravnatelj Katoličkog multimedijskog centra: „Nažalost, prošla godina obilježena je ekstremnim nasiljem nad izravnim suradnicima Crkve i vjeroučiteljima. Tragičan aspekt je da su mnogi od njih vrlo mladi, 15 mladih ljudi ubijeno je u raznim dijelovima zemlje.“
Hoditi s križem, krunicom i molitvom
„Meksiko ne proživljava istinsku sekularizaciju“, upozorili su organizatori hodočašća mladih.
„Proživljava ozračje koje nastoji iskorijeniti prisutnost kršćanstva iz društvenog, kulturnog i političkog života naše zemlje“, naglasili su i dodali kako hodočašće nema za cilj potaknuti oružani sukob, nego zahtijevati poštovanje i slobodu mirnog naviještanja Krista, „s križem, krunicom i molitvom kao sredstvima mira“.