Sastavljena uglavnom od mladih ljudi, ova Udruga prisutna je u 80 zemalja, stoji na njihovoj mrežnoj stranici.

Posvećeni apostolatu

Članovi ove zajednice žive u celibatu te se u potpunosti se posvećuju apostolatu, živeći u kućama namijenjenim posebno za mladiće i djevojke. Njihova svakodnevica izmjenjuje se između sabranosti, studija i molitve, uz evangelizacijske aktivnosti u biskupijama i župama, s posebnim naglaskom na odgoj mladih. Iako ne polažu zavjete i dok ostaju u laičkom statusu – s izuzetkom nekih koji su stupili u svećeništvo – Glasnici evanđelja nastoje prakticirati evanđeoske savjete.

Glasnici evanđelja, koje je utemeljio mons. João Scognamiglio Clá Dias, međunarodna su udruga Kristovih vjernika papinskog prava, prva koju je ustanovila Sveta Stolica u trećem tisućljeću, povodom blagdana Katedre sv. Petra, 22. veljače 2001.

Foto: Heralds of The Gospel: João Scognamiglio Clá Dias i Ivan Pavao II.

Sastavljena uglavnom od mladih ljudi, ova Udruga prisutna je u 80 zemalja.

Njihova je praksa živjeti u zajednici (muškoj ili ženskoj) u okruženju bratskog milosrđa i discipline. Zajednice njeguju duboki život molitve i studija, u skladu s savjetom sv. Ivana Pavla II:  „Temeljni cilj formacije vjernika laika je sve jasnije otkrivanje vlastitog poziva i sve veća spremnost da ga se živi kako bi se ispunilo vlastito poslanje“ (Christifidelis Laici 58).

Ipak, nisu svi mogućnosti u potpunosti se posvetiti ciljevima koje ovo društvo ima zbog svojih svećeničkih obveza ili zbog svojih bračnih ili profesionalnih dužnosti.

Foto: Facebook/ Glasnici Evanđelja

Stoga, kao oženjeni ili neoženjeni laici koji žive u svijetu, svećenici, đakoni, redovnici, laici posvećenog života ili članovi drugih udruga ili crkvenih pokreta, pratitelji Glasnika Evanđelja, osim što obdržavaju propise i dužnosti vlastite svoje stanje u životu, trude se živjeti u skladu s karizmom i duhovnošću Udruge.  Tako posvećuju svoje slobodno vrijeme i obavezuju se na ispunjavanje određenih obveza.

Ipak, nisu svi mogućnosti u potpunosti se posvetiti ciljevima koje ovo društvo ima zbog svojih svećeničkih obveza ili zbog svojih bračnih ili profesionalnih dužnosti.

Cilj

Početni članci statuta ocrtavaju poziv Glasnika evanđelja: Ova je udruga […] rođena s ciljem da bude oruđem svetosti u Crkvi, pomažući svojim članovima da velikodušno odgovore na poziv punine kršćanskog života. Nadalje, Udruga teži svjesnom i odgovornom aktivnom sudjelovanju svojih članova u spasenjskom poslanju Crkve kroz vlastiti apostolat. Na taj način trebaju djelovati u službi evangelizacije, posvećenja i kršćanskog napretka vremenitih stvarnosti.

Duhovnost Glasnika Evanđelja temeljena je na tri bitne točke: Euharistiji, Mariji i Papi, kako je definirano u njezinim statutima. Referirajući se na crkvene dokumente, između ostalog stoji:

„Duhovnost ima kao glavni oslonac štovanje euharistijskog Isusa – od neprocjenjive vrijednosti u životu Crkve, da je izgrađuje kao jedno, sveto, katoličko i apostolsko tijelo i zaručnicu Kristovu. (Ecclesia de Eucharistia 25, 61); Sinovsku marijansku pobožnost, nasljedovanje vječne Djevice Marije i učenje promatranja Isusova lica u njoj (Novo Millennio Iuentes 59) te Odanost papinstvu, vidljivom temelju jedinstva vjere” (Lumen Gentium 18).

Foto: Facebook/ Glasnici Evanđelja

Ova je udruga rođena s ciljem da bude oruđem svetosti u Crkvi, pomažući svojim članovima da velikodušno odgovore na poziv punine kršćanskog života.

Karizma Glasnika takva je da traži ljepotu u svakom aspektu svakodnevnog života, čak i u privatnom, jer i u Evanđelju stoji -“Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski” (Mt 5,48).

Za Glasnika Evanđelja, ovaj poziv na savršenstvo ne bi trebao ostati ograničen na nutarnja djela, nego bi trebao biti eksterioriziran u svim aktivnostima, kako bi proslavio Boga. To znači da bi Glasnici trebali zaodjenuti sve svoje dnevne radnje u “obrednost”, kako u intimnosti privatnog života tako i u javnosti; u djelima evangelizacije, u interakciji sa svojom braćom, u sudjelovanju u liturgiji, u glazbenim i kazališnim prikazima te u svim drugim okolnostima.

Evangelizacija kroz umjetnost i kulturu

S razlogom je Pavao VI. u svojoj poruci umjetnicima naglasio ovo važno učenje Drugoga vatikanskog sabora: “Ovom svijetu u kojem živimo potrebna je ljepota kako ne bismo potonuli u očaj. Ljepota, poput istine, unosi radost u ljudsko srce i onaj je dragocjeni plod koji odolijeva eroziji vremena, koji spaja generacije i omogućuje im da budu jedno u divljenju!”

Karizma Glasnika takva je da traži ljepotu u svakom aspektu svakodnevnog života, čak i u privatnom, jer i u Evanđelju stoji – ‘Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski’ (Mt 5,48).

Promatrajući kulturu i umjetnost kao učinkovite instrumente evangelizacije, Glasnici izvode širok raspon vokalne i instrumentalne glazbe. Osnovali su brojne zborove, orkestre i glazbene ansamble, kako bi suvremenom društvu prenijeli svoju poruku vjere i nade.

Važnu ulogu umjetnosti istaknuo je u raznim prigodama i Benedikt XVI. Jednom je prilikom poručio: „Postoji tajanstvena i duboka srodnost između glazbe i nade, između pjesme i vječnog života: ne uzalud kršćanska tradicija prikazuje blaženika u činu pjevanja u zboru, u zanosu i zanesena Božjom ljepotom. Ali autentična umjetnost, kao ni molitva, nije strana svakodnevnoj stvarnosti iako zahtijeva da je ‘zalijemo’ i učinimo da proklija ako želi donijeti plod dobrote i mira.”