Fra Anđeo Zvizdović poput biblijskog Davida u sukobu s Golijatom, uzdajući se u Božju providnost, suprotstavio se 1463. sultanu Mehmedu II. Povelja koju je dobio, omogućila je bosanskim franjevcima da uživaju slobodu vjere, imovine, kretanja te udruživanja, a narodu koji je već uvelike stradao prilikom osmanskog osvajanja osigurala je poštedu.
Provincijal Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić uputio je pismo uoči blagoslova kipa bl. fra Anđela Zvizdovića koji će franjevci blagosloviti u subotu i nedjelju u samostanu u Fojnici. U ime Uprave Bosne Srebrene fra Jozo je istaknuo da je ovaj svećenik, franjevac i upravitelj Bosanske franjevačke kustodije jedan od najznačajnijih franjevaca u povijesti njihove Provincije.
Iza fra Anđela Zvizdovića nije stajao nitko: nikakva vlast niti vojska, ništa osim svijesti o pripadnosti svojoj zemlji i svom narodu i vjere u Božju providnost.
“Fra Anđeo je prije 556. godina hrabro stao pred najvećeg osvajača toga vremena sultana Mehmeda II. i zamolio ga da poštedi franjevce i ostatak naroda koji je već uvelike stradao prilikom osmanskog osvajanja. Izbor pred kojim se fra Anđeo našao nije bio nimalo jednostavan: pobjeći iz Bosne i povesti narod sa sobom ili ostati uz preostali puk, zaštiti ga i pokušati pronaći neki način života s novom vlašću koja im je opustošila zemlju i uništila bosansko kraljevstvo.”
“Iza fra Anđela Zvizdovića nije stajao nitko: nikakva vlast niti vojska, ništa osim svijesti o pripadnosti svojoj zemlji i svom narodu i vjere u Božju providnost”, rekao je fra Jozo i naglasio da je plod toga povijesnog susreta bila povelja “Ahdnama” (tur. ahidnâme: političko jamstvo, povelja), koja je trebala jamčiti opstojnost franjevcima i katolicima u Bosni.
Sličnu povelju izdao je isti sultan i deset godina ranije kada je osvojio Carigrad i to pravoslavnom patrijarhu Skolariosu. Time se još jednom pokazalo kako je u vremenima raspada državne vlasti jedini istinski oslonac opstanka naroda bila Crkva.
Prema riječima fra Joze Marinčića, kroz čitavo vrijeme osmanske vlasti, narod je smatran građanima drugog reda i obespravljenom “rajom”.
Premda je “Ahdnama” vrlo često kršena od strane te iste vlasti, katolici i franjevci su se pozivanjem na nju i čvrstom vjerom i hrabrošću ipak uspjeli očuvati kroz čitavo vrijeme osmanske okupacije Bosne i Hercegovine te ostati na svojim ognjištima sve do današnjih dana.
Na razini čitavog Franjevačkog reda ove godine se proslavlja 800. obljetnica susreta svetog Franje i sultana Malika al-Kamila koji se dogodio 1219. u Egiptu.
Bosanski franjevci će se pridružiti obljetnici tog susreta odajući iskrenu zahvalnost i počast liku i djelu fra Anđela Zvizdovića koji je učinio nešto slično kao i sv. Franjo: pošao ususret najmoćnijem vladaru toga vremena i zamolio ga da zemlju poštedi daljnjeg razaranja i pustošenja.
“Uz vjerni i hrabri katolički puk tih vremena, naše pretke, fra Anđeo Zvizdović je najzaslužniji što su katolička vjera i Crkva preživjele tolika stoljeća u teškim i mučnim vremenima. Zato mu se ovih dana odužujemo blagoslovom kipa u Fojnici, a istodobno iskazujemo i iskrenu zahvalu čitavom katoličkom puku toga doba koji je nošen hrabrošću i vjerom u Boga ostao i opstao u našoj domovini Bosni i Hercegovini”, napisao je provincijal Bosne Srebrene.