“Toliko sam zahvalna što je sud prepoznao prijetnju slobodi govora i presudio u našu korist. Osjećam veliko olakšanje. Iako sam zahvalna što sam imala priliku zauzeti se za slobodu govora, nadam se da će ova presuda pomoći spriječiti da drugi prolaze kroz istu muku”, rekla je Päivi Räsänen nakon oslobađajuće presude.

Bivša ministrica unutarnjih poslova optužena je za “govor mržnje” jer je u brošuri iz 2004., a potom i u tweetu i radijskoj debati 2019. iznijela svoje stavove, utemeljene na vjeri, o braku i seksualnoj etici. Biskup se pak suočio s optužbama za objavljivanje spomenute brošure prije više od 17 godina. Njihov je slučaj ove godine privukao pozornost globalnih medija, jer su stručnjaci za ljudska prava izrazili zabrinutost zbog prijetnje koju ovaj slučaj predstavlja slobodi govora u Finskoj.

Päivi Räsänen i biskup Juhana Pohjola / Foto: adfinternational.org

Suđenje zbog tweeta

Naime, policijska istraga protiv Räsänen započela je u lipnju 2019. Kao aktivna članica finske Luteranske Crkve, obratila se vodstvu svoje Crkve na Twitteru i dovela u pitanje njihovo službeno pokroviteljstvo LGBT događaja ‘Pride 2019’, popraćeno slikom biblijskih stihova iz novozavjetne knjige Rimljanima. Nakon ovog tweeta, pokrenute su daljnje istrage protiv Räsänen, s obzirom i na brošuru koju je Räsänen napisala prije gotovo dvadeset godina.

U posljednje dvije godine Räsänen je sudjelovala na nekoliko dugih policijskih ispitivanja o svojim kršćanskim uvjerenjima – uključujući često traženje od policije da objasni svoje razumijevanje Biblije.

Päivi Räsänen nakon oslobađajuće presude / Foto: adfinternational.org

Finski glavni tužitelj podigao je u travnju 2021. tri kaznene prijave protiv Räsänen. Dvije od tri optužbe s kojima se Räsänen suočila uslijedile su nakon što je policija dala snažne preporuke da se odustane od kaznenog progona. Izjave također nisu kršile politiku Twittera ili nacionalnog pružatelja internetskih usluga, zbog čega su ostale slobodno dostupne na svim platformama.

Okružni sud u Helsinkiju sada je oslobodio Räsänen svih optužbi.

Podsjetimo, Räsänen je bila zastupnica u finskom parlamentu od 1995. Od 2004. do 2015. bila je predsjednica Demokršćanske stranke, a od 2011. do 2015. i ministrica unutarnjih poslova. U tom je vremenu bila odgovorna i za crkvena pitanja u Finskoj.

Kršćanska učenja na kušnji

Suđenje visokog profila dobilo je značajnu pozornost, osobito nakon što je tužiteljstvo na sudu napalo temeljna kršćanska učenja i unakrsno ispitalo biskupa i Räsänen o njihovoj teologiji. Tužitelj je prvi dan suđenja započeo tvrdnjom da se u predmetu ne radi o vjerovanjima ili Bibliji. Zatim je nastavio citirati starozavjetne biblijske stihove i kritizirao izraz “ljubi grješnika, mrzi grijeh”. Tužiteljstvo je u završnom obraćanju navelo da uporaba riječi “grijeh” može biti “štetno” i tražilo visoke novčane kazne u slučaju osuđujuće presude.

Prevladala je sloboda govora

Räsänenina obrana, koju je podržala pravna organizacija ADF International, tvrdila je da bi proglašenje Räsänen krivom značajno naštetilo slobodi govora u Finskoj. Ono što je Räsänen rekao, tvrdili su, bio je izraz kršćanskog učenja. Sud je priznao da, iako bi neki mogli prigovoriti izjavama, “mora postojati najvažniji društveni razlog za uplitanje i ograničavanje slobode izražavanja.” Sud je zaključio da takvog opravdanja nije bilo.

Päivi Räsänen i Paul Coleman / Foto: adfinternational.org

“Pozdravljamo presudu Okružnog suda u Helsinkiju. Ovo je važna odluka, koja podržava temeljno pravo na slobodu govora u Finskoj. U slobodnom društvu svakome treba biti dopušteno dijeliti svoja uvjerenja bez straha od cenzure. To je temelj svakoga slobodnog i demokratskog društva. Kriminaliziranje govora kroz tzv. zakone o ‘govoru mržnje’ zatvara važne javne rasprave i predstavlja ozbiljnu prijetnju našim demokracijama”, naglasio je Paul Coleman, autor knjige ‘Cenzurirano: kako europski zakoni o govoru mržnje ugrožavaju slobodu govora’.

Međunarodna podrška slobodi govora

Oba dana suđenja (24. siječnja i 14. veljače) ispred zgrade suda u Helsinkiju okupilo se mnoštvo kako bi izrazilo svoju potporu političarki i biskupu. Više od 3000 ljudi okupilo se ispred finskog veleposlanstva u Budimpešti i demonstriralo protiv optužbi prije nego završnih riječi.

Räsänen je također primila pisma potpore od mnogih denominacija, uključujući Međunarodno luteransko vijeće s biskupima i predsjednicima sinoda iz cijelog svijeta, Europski evanđeoski savez, Katoličke i Pentekostalne Crkve u Litvi, predstavnike Evangeličke, Katoličke, Baptističke, Pentekostalne, Reformirane i Unitarističke Crkve u Rumunjskoj, kao i Evanđeoske Crkve u Makedonije, kršćanske nevladine organizacije u Latviji i drugi pojedinci.

Nekoliko američkih senatora napisalo je pismo upućeno Rashadu Hussainu, američkom veleposlaniku za međunarodnu vjersku slobodu, izražavajući zabrinutost zbog alarmantnog progona Räsänen: “Veoma smo zabrinuti da je upotreba finskog zakona o govoru mržnje jednaka svjetovnom zakonu o bogohuljenju. Mogao bi otvoriti vrata za progon drugih pobožnih kršćana, muslimana, Židova i pristaša drugih vjera samo zbog toga što su javno iznijeli svoja vjerska uvjerenja”, stoji u pismu američkih senatora.

I ovaj slučaj pokazuje da je sloboda vjerovanja i vjeroispovijesti