Tisuće Filipinaca, potaknute pozivom Katoličke Crkve, okupile su se na mirnim prosvjedima diljem zemlje tražeći veću odgovornost i transparentnost vlasti, prenosi CNA.

Najveći prosvjedi protiv korupcije u više od deset godina održani su na Filipinima, uz snažnu podršku Katoličke Crkve i civilnog društva.

Vjernici, studenti i brojni građani okupili su se u Manili, Cebuu i drugim gradovima zahtijevajući da vlada odgovori na niz skandala koji su potresli javne institucije i projekte.

Biskup Raúl Bautista Dáel iz Tandaga upozorio je da korupcija u zemlji nije samo pojedinačni čin, već „duboko ukorijenjen sustav i kultura“ koji razara povjerenje među ljudima. Tijekom mise u Cebuu poručio je: „Predugo smo šutjeli i time postali sudionici. Vrijeme je da progovorimo i djelujemo.“

Crkva mora ostati glas savjesti nacije.

Sličnu poruku poslao je i nadbiskup Davaa Romulo Geolina Valles, istaknuvši da se novac namijenjen borbi protiv siromaštva i razvojnim projektima često koristi za osobno bogaćenje pojedinaca.

„Korupcija oduzima budućnost našoj djeci“, rekao je, pozvavši vjernike da ostanu ustrajni i hrabri u traženju pravde.

Prema izvješću Transparency Internationala za 2024. godinu, Filipini su ostvarili 33 boda od mogućih 100 na Indeksu percepcije korupcije i zauzeli 114. mjesto među 180 zemalja. Takav rezultat svrstava ih znatno ispod regionalnih susjeda poput Singapura i Japana.

Masovni prosvjedi održani su 21. rujna, a predvodila ih je Katolička Crkva zajedno s udrugama mladih i organizacijama civilnog društva. Odgovarajući na pritisak javnosti, predsjednik Ferdinand Marcos Jr. najavio je osnivanje neovisnog povjerenstva za istraživanje nepravilnosti u infrastrukturnim projektima te obećao „nultu toleranciju prema korupciji“.

Predsjednik Biskupske konferencije Filipina kardinal Pablo Virgilio David, usporedio je korupciju s „rakom koji izjeda tijelo nacije“ te pozvao građane da se uključe u borbu protiv nje kroz „informiranu budnost i zajedničko djelovanje“. „Samo ako svatko od nas preuzme moralnu odgovornost, možemo vratiti povjerenje i obnoviti našu demokraciju“, poručio je.

Crkvene organizacije poput Caritasa i Simbayanihana mobilizirale su vjernike putem molitvenih susreta, edukativnih tribina i kampanja za jačanje građanske svijesti. Sestra Liza H. Ruedas iz Družbe kćeri kršćanske ljubavi istaknula je da „Crkva mora ostati glas savjesti nacije“ te da „šutnja pred nepravdom znači pristajanje na nju“.

Profesorica Gerlie Caspe-Ogatis s Politehničkog sveučilišta u Manili upozorila je da politička pohlepa i ravnodušnost prema siromašnima pokazuju dubok raskorak između vjere i moralnog djelovanja.

„Autentično kršćansko življenje traži brigu za zajedničko dobro i spremnost na žrtvu“, rekla je.

Iako vlasti obećavaju istrage i reforme, promatrači ističu da će istinska promjena doći samo ako se zadrži pritisak javnosti. Prosvjedi su, prema mišljenju analitičara, znak da građani ponovno pronalaze glas i da Crkva, kao moralni autoritet, ponovno igra važnu ulogu u društvenom životu Filipina.

„Ovi prosvjedi nisu samo protiv korupcije“, rekao je jedan od studenata u Manili: „Oni su znak nade – da nas još ima koji vjerujemo u pravedniju i pošteniju zemlju.“