Budi dio naše mreže

Stale su kazaljke vremena i za Franju Klopotana

Hrvatski naivni slikar Franjo Klopotan umro je u nedjelju, 6. listopada 2019. u Novom Marofu, u 81. godini.

/ vbb

Veselko Tenžera o Klopotanu je napisao.

“Evo jednog slikara, s gornjohrvatskih brežuljaka koji su rodili tolike sanjare, kako fascinantnom sigurnošću ispunjava naloge sna. Nisu to pishoanalitička čudovišta, ni bdijenje nad rijekama nesvjesnoga, nego zavičaj u čarobnoj kutiji sanjarenja, u kojem su kazaljke vremena stale na brojkama djetinjstva. Franjo Klopotan, nesebični posjednik te camere obscure, prenosi slike iz njezine otajstvene utrobe na platno i staklo, gdje ih svjetlost daruje bojama mašte…Svaka njegova izložba događaj je vrijedan pozornosti, ne samo za naše slikarstvo, nego i za našu kulturu uopće. Njegovo slikarstvo nikada nije ni napuštalo zavičaj, a sada je na nama da mu damo i zavičajnost hrvatskog slikarstva”.

Svijet Franje Klopotana zasebno je poglavlje hrvatske naive ili naivne umjetnosti, no kada bismo fascinantan opus ovog slikara sveli samo na te stilsko-tematske odrednice, oduzeli bismo mu mnogo važnih dimenzija njegove umjetnosti. Franjo Klopotan bio je predstavnik one prve, najkvalitetnije postave hrvatske naive. Rođen je u Presečnom pokraj Vraždina 1938. godine. Kao i većina hrvatskih naivaca samouk je slikar, ali kako ističe povjesničarka umjetnosti Iva Koerbler, nije tipičan slikar naive. Od samih početaka, u svoje slikarstvo Klopotan uvodi elemente nadrealizma.

Radio je kao bolničar u Novom Marofu i Zagrebu. Godine 1965. odlazi u Hamburg gdje radi kao restaurator u tamošnjem Gradskom muzeju. U Hrvatsku se vraća 1971. i živi u Presečnom. Od 1963. član je Društva naivnih umjetnika Hrvatske te djeluje kao profesionalni slikar. Od 1978. član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Zajednice umjetnika Hrvatske. Tijekom boravka u Njemačkoj stekao je međunarodni ugled, a slike mu se danas nalaze u europskim i američkim galerijama i muzejima.

Poznati slikar naive Franjo Klopotan Foto: Mario Jurinec/PIXSELL

Ostavio je velik i respektabilan opus.

U jednom trenutku, 70-ih godina prošlog stoljeća Franjo Klopotan počinje stvarati velike kompozicije s biblijskim motivima, kao što je primjerice Noina arka sa svim životinjama. Opsežnije poseže za starozavjetnim i kristološkim motivima u devedesetim godinama 20. stoljeća, kao i u novom tisućljeću.

Osnove slikarstva Franjo Klopotan dobio je od Krste Hegedušića, ali je puno, kaže, naučio i sam te tako stvorio svoj jedinstveni stil.

“U svojim slikama prizivam djetinjstvo koje sam zaustavio. Moje je djetinjstvo bilo materijalno jako siromašno, ali zato je duhovno bilo prebogato. Tek dio toga ogromnog kapitala prenosim na moje slike”, rekao je svojedobno Klopotan.

Jer ja nisam pripadao niti jednoj školi, nisam pripadao hlebinskoj školi, a opet moj susjed Rabuzin, on je imao vlastiti stil, a ja sam nekako težio da bih i ja imao svoj stil i, tako sam došao malo s mukom, ali došao sam do njega. Pa znate, da budem iskren i da vam iskreno kažem, ja pokušavam prizvati svoje djetinjstvo u svojim slikama, kakvo god da mi je djetinjstvo bilo, takog ga pokušavam prizvati sebi, rekao je Klopotan.

 

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja