Budi dio naše mreže

Sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja pri Caritasu Splitsko-makarske nadbiskupije i Sveučilište u Splitu organizirali su stručni skup „Iskustvo traume i posttraumatski rast kroz različite perspektive“ povodom obilježavanja sedme obljetnice rada Skloništa i Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u srijedu 28. studenoga, u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu.

/ Silvana Burilović Crnov/dt

„Svi smo mi članovi jedne velike obitelji koja brine o najmanjima, koje interesira njihov život, koji im pružaju sigurnost doma, uče hoditi sigurnim koracima, koji ih ohrabruju i vode putem života kako bi podignute glave mogli ići ususret izazovima, a ne pognute glave, skrivena pogleda.

Bol svake osobe dotiče i nas, pogotovo bol onih koji su nezaštićeni, ali ona nema posljednju riječ. Njihova bol nas oplemenjuje, budi u nama zahvalnost, pokreće nas i daje snagu za podignuti one koji tone mogu sami“, istaknula je Ravnateljica Caritasa Splitsko- makarske nadbiskupije s. Vlatka Topalović, prenijevši pozdrave i čestitke splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića.

Voditeljica Skloništa Ivna Grubišić govorila je o radu Skloništa za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja. Sklonište može primiti devet osoba, pet odraslih i četvero djece predškolske dobi. Grubišić je rekla da je zbog nedovoljnog kapaciteta u proteklih sedam godina od zaprimljenih 175 zahtjeva, samo 57 zahtjeva realizirano, a čak 124 zahtjeva je odbijeno. Stoga su među važnim planovima za budućnost nastojanje oko povećanja smještajnog kapaciteta i prilagodbe pristupačnosti osobama s invaliditetom.

Govoreći o temi „Od posttraumatskog poremećaja do posttraumatskog rasta“ prof. dr. prim. Dolores Britvić je nabrojila rizične faktore za razvoj posttraumatskog poremećaja, a to su: temperament, pozitivna osobna i obiteljska anamneza, depresija, anksioznost, socijalni status, rana trauma, potom izloženost traumatskom događaju te poslije traume struktura i funkcionalnost socijalne podrške i ekonomski izvori te naglasila da je najveći rizik nasilje koje jedan čovjek čini na drugoj osobi.

Govoreći o posttraumatskom rastu dr. Britvić je navela njegovih pet područja: otvaranje novih životnih putova, odnosi s drugima, povećani osjećaj samopouzdanja, promjena stava prema životu i produbljivanje duhovnog života i promjena cijelog sustava životnih vrijednosti.

Cilj stručnog skupa bio je upoznati sudionike s različitim pristupima poticanja pozitivnih promjena nakon suočavanja s izrazito stresnim ili traumatskim iskustvima, i to iz područja psihijatrije, psihologije te različitih psihoterapijskih pravaca.

Inače, Grad Split besplatno je ustupio prostor u kojemu Sklonište djeluje te pomaže njegov rad godišnje s 90.000 kuna. Zamjenica gradonačelnika Grada Splita Jelena Hrgović Tomaš čestitala je na neumornom i uspješnom radu kroz proteklih sedam godina. „Na žalost brojke pokazuju da je nasilje još uvijek izraženo, ali uz vaš rad i predanost u Splitu imamo sigurnu zonu, sklonište i polazišnu točku za novo životno poglavlje i hvala vam na tome“, zaključila je Hrgović Tomaš.

 

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja