Gripa ili influenca po definiciji akutna je infektivna bolest dišnog sustava koju uzrokuju virusi influence. Budući da se virus koji uzrokuje gripu svake godine toliko izmijeni da se uspješno “sakrije” našem imunološkom sustavu, na gripu je praktički nemoguće stvoriti trajnu imunost, bilo prirodnim putem bilo cijepljenjem.  Epidemije gripe javljaju se sezonski od studenoga do travnja, najčešće početkom siječnja. Neki od uvjeta koji pogoduju širenju virusa gripe među populacijom su česti boravak većeg broja ljudi u zatvorenim, nedovoljno prozračenim prostorima. U takvim uvjetima virus gripe lako se širi kapljičnim putem (aerosolom) prilikom kihanja ili kašljanja oboljelih u nazočnosti zdrave osobe, kazala je dr. Santini.

Inkubacija gripe je kratka, najčešće počinje općim simptomima infektivne bolesti: povišenom tjelesnom temperaturom, jakom glavoboljom uz bolove u mišićima, zglobovima i kostima. Nerijetko oboljeli osjeća zimicu i/ili tresavicu praćenu preznojavanjem. Tu su i klonulost, manjak apetita, ponekad osjećaj mučnine praćen povraćanjem i proljevom. Za razliku od većine drugih respiratornih bolesti, za gripu je specifično da se znakovi bolesti dišnog sustava, umjesto na početku, javljaju tek kasnije, a kada se pojave, obično počne padati i temperatura. Oboljeli u toj fazi više nije zarazan. Respiratorni znakovi bolesti uključuju osjećaj suhoće nosa i grla uz suhi nadražajni kašalj. Gripa se kod svih bolesnika ne mora javiti u jednako izraženom obliku, što ovisi o virulenciji virusa, općem stanju organizma i njegovom imunološkom sustavu te o eventualnom ranijem doticaju s virusom. Bolest obično traje 5 do 7 dana, ali osjećaj umora, kao i neki drugi simptomi mogu potrajati i 2-3 tjedna nakon objektivnog ozdravljenja.

Gripu često prate i raznovrsne komplikacije, koje su češće, izraženije i opasnije kod starijih i nemoćnih ljudi, odnosno kod kroničnih bolesnika. Osim komplikacija nastalih zbog djelovanja samog virusa gripe, kao i kod drugih sličnih respiratornih bolesti, virusi mogu stvoriti plodno tlo za razvoj patogenih bakterija, zbog čega se bolest može dodatno produljiti. Među najučestalije komplikacije ubrajaju se upala pluća, laringitis, pogoršanje kroničnog bronhitisa i astme te upala srednjeg uha i sinusa.

Premda niti jedno cjepivo ne može jamčiti 100%-tnu učinkovitost, cijepljenje protiv gripe preporučljivo je svima, a pogotovo djeci, osobama starijim od 65 godina, kroničnim bolesnicima, zdravstvenim djelatnicima, djelatnicima u vrtićima, školama i sličnim ustanovama. Poseban naglasak dr. Santini stavila je na potrebu cijepljenja protiv gripe trudnica, jer u 2. i 3. tromjesečju trudnoće gripa za njih može biti jako teška bolest.

Nemojte na svoju ruku uzimati antibiotike, gripa je virusna bolest te je ne možemo liječiti antibioticima, koji, kao i svaki lijek, mogu biti štetni za organizam. Naravno, antibiotike uzimajte ako je vaš liječnik zaključio da se bolest zakomplicirala bakterijskom infekcijom.

Na pitanje kako liječiti gripu, infektologinja Santini preporučila je odmor, izbjegavanje nepotrebnih kontakata s drugim ljudima kako se zaraza ne bi nepotrebno širila. Redovito provjetravajte prostorije u kojima boravite, konzumirajte svježe voće osobito agrume, pijte mnogo tekućine, najbolje u obliku toplog čaja. Ako vam se javi žuti, gnojni sekret iz nosa, ako teško gutate ili počnete znatno jače iskašljavati sluz te ako bolest traje dulje od 10 dana, svakako se javite svom liječniku obiteljske medicine, zaključila je dr. Santini.