Kako je za Katolički tjednik kazao fra Dario Udovičić, župnik Župe Sv. Mihovila Arkanđela Ovčarevo kojoj i pripada Gospino Vrilo, oko 8:30 doznali su da su obijena vrata kapelice, a počinitelj je uhićen istog popodneva te će protiv njega Tužiteljstvu biti podnesena kaznena prijava.

Provaljeno u kapelicu na Gospinom Vrilu kod Travnika / Foto: Nedjelja.ba

„S obzirom na to da je područje kapelice dobro osvijetljeno i pod video nadzorom, policija je lako identificirala napadača te će on biti sankcioniran. S video snimaka vidjeli smo kako je počinitelj obijao vrata puna tri sata – od 2 do 5 sati, provaljivao je metalna vrata kapelice dok ih nije otvorio.

Nama je nanesena poprilična materijalna šteta, ali daleko više od toga duhovna i moralna šteta jer je ovo u nekoliko mjeseci već drugi napad na svetište“, kazao je fra Dario podsjećajući kako je u studenom 2024. oštećen Gospin kip.

Provaljeno u kapelicu na Gospinom Vrilu kod Travnika / Foto: Nedjelja.ba

„Tu postoji škrabica i ljudi vjerojatno pomisle kako ima novca u izobilju. Moram reći kako ovdje nije riječ o nacionalnoj ili vjerskoj mržnji, nego uglavnom su napadi iz koristoljublja.

To su ljudi koji su poznati policiji i svima kao počinitelji takvih prekršaja, a kako je do sada utvrđeno, uglavnom su neuračunljivi ili su pod teškim opijatima pa se to čini kao izvor lake i brze zarade“, ispričao je župnik ističući kako kroz Gospino Vrilo dnevno prođe i do 200 ljudi koji se mole ili rekreativno bave šetnjom, trčanjem i biciklizmom te to mjesto poštuju vjernici katolici ali i nekršćani.

Provaljeno u kapelicu na Gospinom Vrilu kod Travnika / Foto: Nedjelja.ba

Naime, svetište Gospino Vrilo nalazi se jedan kilometar zapadno od Travnika, uz izvor ispod šumovitog brežuljka, gdje su mještani i prolaznici desetljećima tražili i nalazili tjelesnu, ali i duhovnu okrjepu, vjerujući u nadnaravnu moć ovoga mjesta i izvora hladne pitke vode.

Tako je, na inzistiranje puka 1923. fra Alojzije Perčilinić na ovome lokalitetu podigao kapelu u čast Majke Božje, a Gospino Vrilo ubrzo je postalo poznato među hrvatskim katoličkim pukom i izvan područja središnje Bosne, prenosi Nedjelja.ba.