Što će donijeti europski izbori 26. svibnja u kojima pravo glasovanja ima oko 400 milijuna Europljana i u kojima ćemo mi Hrvati izabrati 12 euro-zastupnika - bila je tema HKR-ove emisije 'Argumenti' u utorak, 12. veljače, a sugovornici urednika Ivana Taševa bili su: dr. Višnja Samardžija s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Karlo Ressler, savjetnik predsjednika Hrvatske vlade, te dr. Branko Baričević, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Hrvati na europske izbore izlaze treći put. U prethodnima je izlaznost bila oko 25 posto dok su mladi izašli u zanemarivoj mjeri – njih tek 11 posto i na tome u kampanji, koja će se intenzivirati početkom travnja, treba početi više raditi, složili su se sugovornici.
dr. Branko Baričević i urednik emisije Ivan Tašev
Sedmogodišnji proračun Europske unije je 1, 3 bilijuna eura – odnosno 1300 milijuna eura – koji se 96 posto, naravno, vraća u zemlje članice, rekao je dr. Baričević i posvijestio:
Odgovornost raspodijele tih ogromnih sredstava da svi budu zadovoljni, ili donekle zadovoljni, upravo je na ljudima koji tamo donose te odluke i koje mi biramo na izborima.
„I zbog toga mislim da je jako bitno upoznati se, što više, s onime što se tamo događa – pa tako i pogledati internetski prijenos o kojim temama glasuju – te shvatiti da je to za nas relevantno.”
Ali ono što je uvijek jako dobro jest ‘vox populi’ i on preko Euro-barometra pokazuje da gotovo 70 % hrvatskih građana smatra da je članstvo Hrvatske u Uniji bilo dobra stvar za Hrvatsku i da je naša zemlja imala od toga koristi.
Dakle, negdje tamo, ipak, građani razumiju da je to dobro, mada je sigurno da može biti puno bolje i mora biti bolje, rekao je dr. Baričević.
Na istup predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija na nedjeljnom obilježavanju Dana sjećanja za žrtve fojbi – gdje je govorio o ‘talijanskoj Istri i talijanskoj Dalmaciji’ – osvrnuo se Ressler, njegov kolega iz redova pučana. Je li time učinjena šteta njihovoj političkoj grupaciji EPP-u u borbi protiv populista, i to još uoči EU izbora, pitali smo.
Karlo Ressler i dr. Višnja Samardžija
„Takve izjave su potpuno neprihvatljive. Čuli smo jučer reakciju i cijelog državnog vrha. Potpuno je neprimjereno pogotovo kada dolazi od strane predsjednika Europskog parlamenta. Mislim da je tu bitno razumjeti kontekst ali bez ikakvih opravdanja i bez ikakve mogućnosti za nekakve isprike. Činjenica je: U Italiji je jedna situacija u kojoj je desni centar pritisnut i s dodatnim populističkim opcijama i u toj borbi će na žalost – sada postaje očito – i na europskoj razini koristiti i ovakve stvari.”
Ressler smatra da to ne koristi Europi kao zajednici, ali jasno je da to ne koristi ni Europskoj pučkoj stranci.
Na upit što očekivati, pak, od budućeg proračuna, dr. Samardžija je iznijela da su konture već dogovorene, ali moramo znati da se on donosi u vrlo specifičnim uvjetima Brexita – izlaska Velike Britanije iz Europske unije koja je pozitivno doprinosila europskom proračunu. Tu će biti promjene, a sasvim izvjesno onda i za nas.
„Ono što je za Hrvatsku bitno jest da mi nismo ‘neto platiša’, nego da smo pozitivno uspjeli povući sredstva iz EU fondova”, naglasila je. To se pokazuje sve više.
Međutim, ova znanstvenica s Instituta za razvoj i međunarodne odnose smatra da apliciranje u fondove jest jedan bitan aspekt – jer svi na neki način gledaju koristi od Europske unije kroz njezin proračun – iako to nije baš tako. EU je puno više.