Voditeljica Službe za sigurnost hrane Ministarstva zdravstva Ružica Vazdar naglasila je da sanitarna inspekcija kontinuirano i nepristrano obavlja svoj posao: “Naši rezultati pokazuju da je stanje dosta dobro.

Godišnje se obavi od 10 do 14 tisuća različitih kontrola uzoraka hrane. Uzme se oko 2,5 do tri tisuće različitih uzoraka, pri čemu manje od 3% uzoraka bude zdravstveno neispravno.”

Na pitanje ima li neke razlike između domaće i uvezene hrane, Vazdar je rekla: “To je svojevrsni presjek hrane koja se nalazi na tržištu. Hrana je pojednako zastupljena i iz zemalja Europske Unije i Republike Hrvatske i trećih zemalja, pa se iz dostupnih podataka ne može utvrditi da su neki proizvodi više zastupljeni kao zdravstveno neispravni.”

Nadzor hrane je zadovoljavajuć

Dodala je da zbog hrvatskog članstva u Europskoj Uniji nema intenzivne kontrole uvoza robe: “Mi smo od 2013. zemlja članica Europske Unije. Jedno od glavnih njenih načela je sloboda kretanja roba i usluga. Dakle, roba ne prolazi nikakvu ulaznu kontrolu. Naši ugostitelji mogu, sukladno zakonskim uvjetima, slobodno uvoziti robu slovenskih distributera.”

Uspostavljen je cijeli sustav kontrola koje moraju provoditi sami proizvođači. Meso se kontrolira i na farmi i u klaonici, prigodom prerade i u distribuciji, sve do maloprodaje.

To znači da postoji niz kontrola koje moraju uspostaviti sami subjekti. Inspekcije pak, svaka u svom području, nadziru jesu li subjekti uspostavili i provode li svoje sustave kontrola.”

Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić naglasio je da se na velikom tržištu, poput njemačkoga, nitko ne želi kockati s ugledom. “Tržište je vrlo važno a mi, kao relativno malo tržište, imamo nedovoljnu pozornost proizvođača. Nama se pojavljuje Poljska, kao veliko interno tržište, ali je evidentno da se problemi u njihovoj proizvodnji prelijevaju u sve zemlje članice. Očito bi sustav trebao pozornije pratiti što se događa u zemljama odakle kontinuirano dolaze loša iskustva. U ovom svemu mi trpimo i ekonomsku štetu jer ‘slučaj kebab’ i, posljedično, smanjena potražnja izravno ugrožava radna mjesta.”

Tržište se može i bolje kontrolirati

Panenić je dodao da ima više vrsta manipulacije hranom: “Nije to samo nekvalitetna hrana, to je i patvorena hrana. A to rade oni koje zovemo prehrambena mafija, odnosno oni koji na svojim rubnim proizvodima pokušavaju stvoriti dodatan prihod.”

Panenić je zaključio:

Poljoprivreda je temelj prehrambene industrije koja kod nas polako nestaje.”

“Prerađivači meso kupuju vani, neki i u stopostotnom udjelu, zbog jeftinije cijene, ali i nemogućnosti nabave mesa na domaćem tržištu. Ni proizvođači ni trgovine ne trebaju organizirati tržište. Mi dajemo poticaje za proizvodnju, ali kad proizvedeno treba usmjeriti u preradu ili na tržište, onda nemamo mjera. Ta neorganiziranost očito odgovara onima koji u toj situaciji žele različitim radnjama osigurati dolazak roba.”

Potrošači nisu dobro obaviješteni

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević je na pitanje trebaju li kontrole biti strože jasno rekla: “Treba i više i češće kontrole i strože kazne. Ako se slučaj ponavlja, firmu treba zatvoriti i zabraniti joj daljnji rad jer će se, u suprotnom, nakon plaćanja kazne sve zaboraviti.”

Potrošači od nadležnih vlasti očekuju da će biti obaviješteni da je kod određenih trgovaca pronađeno zaraženo meso. Tada će kupci zaobilaziti tog proizvođača ili trgovca i tako ih prisiliti na poštivanje pravila.

Na pitanje o proizvodima na akciji, koji se često čine kao zdravstveno neispravni, Knežević je pojasnila da su proizvodi na akciji obično s kratkim rokom trajanja, pa su snižene cijene, ali moraju biti iste kvalitete i zdravstveno ispravni.