Nacionalno istraživanje katoličkih svećenika, objavljeno 14. listopada 2025. godine, naručeno je od strane „Katoličkog projekta“ pri Američkom katoličkom sveučilištu, a provela ga je agencija Gallup. Istraživači su anketirali iste svećenike koji su sudjelovali u istraživanju 2022. godine kako bi ispitali stanje u američkom svećenstvu.

Euharistijsko slavlje / Foto: Depositphotos

Prema izvješću, istraživanje iz 2025. godine „vrlo blisko odražava“ rezultate iz 2022. te pokazuje „jasan generacijski pomak od liberalnog samoidentificiranja“.

Mlađi svećenici znatno konzervativniji od starijih

Oko 51 % svećenika zaređenih 2010. godine ili kasnije izjavilo je da su njihovi politički stavovi konzervativni ili izrazito konzervativni. Ostalih 37 % reklo je da su umjereni, a preostalih 12% su liberalni ili vrlo liberalni.

Među svećenicima zaređenima između 2000. i 2009., 44 % ih je konzervativno ili izrazito konzervativno, 44 % umjereno, a 12 % liberalno ili izrazito liberalno.

Svećenička košulja s kolarom / Foto: Depositphotos

Svećenici zaređeni između 1990. i 1999. također naginju konzervativizmu, ali u manjoj mjeri: 38 % ih se smatra donekle konzervativnima, 34 % umjerenima, a 26 % liberalnima ili izrazito liberalnima.

Kod svećenika zaređenih između 1980. i 1989., konzervativizam pada na oko 22 %, 36 % ih se opisuje kao umjerene, dok 40 %, što je najveći udio, sebe smatra liberalnima ili izrazito liberalnima. Stariji svećenici su znatno liberalniji.

Većina svećenika zaređenih između 1975. i 1979., oko 53 %, kaže da su liberalni ili izrazito liberalni, 34 % ih je umjerenih, a 11 % konzervativnih. Oko 61 % svećenika zaređenih prije 1975. izjavilo je da su liberalni ili izrazito liberalni, 25 % ih je umjerenih, a 13 % konzervativnih.

Svećenik / Foto: Cathopic

Teološke sklonosti svećenika slijedile su sličan obrazac, s još oštrijim padom teološkog progresivizma, prema istraživačima.

Oko 70% svećenika zaređenih prije 1975. nazvalo se teološkim progresivcima, a samo 8% svećenika zaređenih 2010. ili kasnije reklo je isto.

Oko 70% najmlađih svećenika izjašnjava se kao konzervativni/ortodoksni ili vrlo konzervativni/ortodoksni po teološkim pitanjima.

Generacijska podjela u pastoralnim prioritetima

Političke i teološke promjene odražavaju se i u generacijskim razlikama glede toga koje bi teme Crkva trebala stavljati u prioritet, poput klimatskih promjena, rada s osobama s homoseksualnim sklonostima i o sinodalnosti.

Svećenik / Foto: Depositphotos

Kada je riječ o klimatskim promjenama, 78 % svećenika zaređenih prije 1980. smatra da bi to trebao biti prioritet, kao i 61 % svećenika zaređenih između 1980. i 1999. Samo 35 % svećenika zaređenih 2000. godine ili kasnije slaže se s tim.

Sličan je trend i po pitanju pastoralnog djelovanja prema osobama s homoseksualnim sklonostima – 66 % svećenika zaređenih prije 1980. to smatra prioritetom, dok je taj udio 49 % među svećenicima zaređenima između 1980. i 1999., te 37 % među onima zaređenima 2000. godine ili kasnije.

Svećenik / Foto: Depositphotos

Sinodalnost je također popularnija među starijim svećenicima: 77 % onih zaređenih prije 1980. smatra je prioritetom, 57 % zaređenih između 1980. i 1999. slaže se, dok samo 37 % svećenika zaređenih 2000. godine ili kasnije to navodi kao prioritet, piše CNA.

Imigracija

Neke teme pokazuju manje generacijske razlike. Primjerice, 93 % svećenika zaređenih prije 1980. smatra da su pomoć migrantima i izbjeglicama prioritet, kao i 82 % onih zaređenih između 1980. i 1999., te 74 % svećenika zaređenih 2000. godine ili kasnije.

Izbjegličke obitelji u Ukrajini / Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Također, 98 % svećenika zaređenih prije 1980. smatra da su siromaštvo, beskućništvo i nesigurnost u opskrbi hranom prioritet, kao i 92 % onih zaređenih između 1980. i 1999., te 79 % svećenika zaređenih 2000. godine ili kasnije.

Postoji generacijski jaz i u pogledu toga smatraju li svećenici da su euharistijska pobožnost ili pristup tradicionalnoj latinskoj misi prioriteti, pri čemu su mlađi svećenici više usredotočeni na ta pitanja.

sveta misa za hrvatske hodočasnike na Trgu sv. Petra u Rimu / Foto: don Elvir Tabaković

Oko 88 % svećenika zaređenih 2000. godine ili kasnije vidi euharistijsku pobožnost kao prioritet, u usporedbi s 66 % onih zaređenih između 1980. i 1999., te 57 % onih zaređenih prije 1980. godine.

Što se tiče latinske mise, 39 % svećenika zaređenih 2000. godine ili kasnije smatra pristup toj misi prioritetom, u usporedbi s 20 % svećenika zaređenih između 1980. i 1999. te 11 % svećenika zaređenih prije 1980. godine.