Knjiga "Hrvatski muzej arhitekture" predstavljena je 24. siječnja u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Glavni i odgovorni urednik knjige je akademik Andrija Mutnjaković, a recenzenti su akademik Branko Kincl i akademik Velimir Neidhardt.
Hrvatski muzej arhitekture smješten u nekadašnjoj vili Ehrlich u Ulici Ivana Gorana Kovačića u Zagrebu, u kojoj je nekoć bila majstorska radionica slavnog arhitekta Drage Iblera, a nakon njega Drage Galića, sada je jedan od šest muzejsko-galerijskih jedinica koje u svom sastavu ima Hrvatska akademija. Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt uvodno je podsjetio na važnost te zgrade. Tajnik Razreda za likovne umjetnosti akademik Mladen Obad Šćitaroci govoreći o osnutku Hrvatskog muzeja arhitekture podsjetio je kako se ideja o tom muzeju javila u vrijeme Domovinskog rata kada su stradala mnoga djela hrvatske arhitekture i urbanizma.
Upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture Borka Bobovec istaknula je da se koncepcija Muzeja zasniva na programskom tekstu arhitekta akademika Miroslava Begovića prema kojem je njegov smisao sustavno prikupljanje, čuvanje, stručna zaštita, stručna i znanstvena obrada i prezentiranje arhitektonskih crteža, planova i nacrta kako bi prikupljena arhitektonska dokumentacija, kao dio nacionalne i opće kulturne baštine, služila kulturnim i znanstvenim potrebama naroda i bila sačuvana za buduće naraštaje.
Osnova zbirke Hrvatskog muzeja arhitekture pretežno je formirana od pojedinačnih djela i cjelovitih opusa hrvatskih arhitekata, koju su sami arhitekti ili njihovi nasljednici darovali Muzeju na trajnu pohranu, arhivsku obradu i postupno znanstveno istraživanje te publiciranje. Veći dio tih darovnica sadrži nacrte i prateće dokumente prikazane na pausu ili kopijama na papiru te maketama, s time da je u novije vrijeme sve više darovnica obrađeno u digitalnom mediju. Do 2015. prikupljeno je 87 osobnih arhivskih fondova arhitelata. Danas muzejski fond sadrži oko 150.000 primjeraka muzejske građe hrvatskih i stranih arhitekata – nacrta, crteža, maketa, rukopisa, studija, publikacija, digitalnih zapisa i sličnog. U proteklom razdoblju Muzej je organizirao 94 izložbe i 45 raznih događanja (znanstveni skupovi, prezentacije, radionice, predavanja i slično) te objavio 72 publikacije.
Voditelj Muzeja akademik Andrija Mutnjaković istaknuo je da se muzeji uvijek osnivaju na temelju postojeće građe, a u slučaju Hrvatske akademije, ona je arhitektonsku dokumentaciju skupljala od 1917. i od tada brinula o hrvatskoj arhitekturi. Knjiga je objavljena u izdanju HAZU.