Podsjetimo, u petak, 16. rujna 2022. godine, u prostorijama Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu, nadbiskup zagrebački, uzoriti kardinal Josip Bozanić uručio je fra Miljenku Hontiću, provincijalu Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, pristigli dekret Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, o proglašenju manjom bazilikom crkve sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu na Svetom Duhu.

Franjevci konventualci ove godine slave stotu obljetnicu osnutka samostana Svetog Duha te devedeset godina od osnutka župe Sv. Antuna Padovanskoga. Idejni začetnici ideje o proglašenju manjom bazilikom bili su prijašnji gvardijan svetoduškog samostana, fra Tomislav Glavnik te bivši župnik fra Roko Bedalov, dok je proces dokumentacije i preuređenje prezbiterija crkve vodio fra Zlatko Vlahek, doktor liturgike.

O povijesti svetište sv. Antuna Padovanskog

Svetište sv. Antuna Padovanskog, središte i žarište antunovske pobožnosti nalazi se na Svetom Duhu u zapadnom dijelu grada Zagreba. Župa sv. Antuna osnovana je 1. siječnja 1932.

Izgradnja crkve sv. Antuna započela je 1931. godine, kada se slavila 700. obljetnica smrti Padovanskog Sveca. Gradnja crkve je dovršena 1934. godine.

Crkvu je blagoslovio 8. prosinca 1934. godine dr. Antun Bauer, zagrebački nadbiskup, a prvu svetu misu istoga dana slavio je bi. Alojzije Stepinac Uz bi. Alojzija Stepinca vezana su još dva vrlo važna događaja u ovoj crkvi. Naime, 12. rujna 1943. Godine on je posvetio glavni oltar. Na koncu, glavnu proslavu proglašenja sv. Antuna Padovanskoga »evanđeoskim naučiteljem« u Zagrebu obilježio je bi. Alojzije, svetom misom u ovoj crkvi 13. lipnja 1946. Unutrašnjost crkve dovršena je 1984. godine. Crkvu je posvetio kardinal Franjo Kuharić 24. studenoga 1984.

Crkva je izgrađena prema nacrtu poznatog arhitekta dr. Jurja Denzlera. Zamišljena je kao trobrodna bazilično monumentalna crkva, spoj baziličnog stila i modernog vala u graditeljstvu. Izvana je sagrađena od grubog kamena. Upravo taj grubi kamen predstavlja dušu hrvatskog naroda, koji je čvrstočom i žilavošću prkosio nemilosrdnim udarcima povijesti.

Crkva je visoka preko 18, široka 25, a dugačka 45 metara. Nad trostrukim hrastovim vratima stoji u određenoj proporciji rozeta, a na vanjštini pobočnih lađa nalaze se nizovi pravokutnih prozora. Dva prozora koji se nalaze u prezbiteriju s jedne i druge strane ukrašeni su vitrajem: lijevi sa sv. Antunom koji blagoslivlje dijete, a desni sa sv. Antunom i Djetetom Isusom u njegovim rukama.

Pobočne lađe za metar su niže od središnje i od nje su odjeljene nizovima stupova koji su visoki 14 metara. Apsida je pravokutna u plohi.

Prezbiterij crkve viši je za jedan metar od površine lađa, da bi se naglasila bitnost središnjeg dijela crkve. Prvotni nacrt izradio je ing. Vladimir Potočnjak, ali je prezbiterij prilagođen novim liturgijskim potrebama, pa u njemu posebno mjesto zauzima lijepi kameni oltar prema narodu, rađen prema nacrtu ing. arh. Bernarda Bernardija.

Pozlaćena vratašca na tabernakulu izradio je Angeli Radovani. Taj prostor natkriven je baldahinom – ciborijem, koji nose pet metara visoki stupovi. Unutrašnja ploha pokrova urešena je mozaikom starokršćanskih simbola.

Klupe i ispovjedaonice su od hrastovine i postavljene su u crkvu koncem 1941. Ukupno je 36 klupa, prema godinama sv. Antuna. Reljefi s kršćanskim simbolima na klupama djelo su akademskog kipara Radoja Hudoklina. Isti kipar ukrasio je rezbarijama i četiri ispovjedaonice. Na zidu iza glavnoga oltara je poliptih prof. Ljube Babića. Poliptih je slikan na drvenoj dasci, visok je 2,80, a širok 3 metra. U sredini poliptiha dominira lik sv. Antuna propovjednika i čudotvorca, koji u lijevoj ruci drži evanđelje, a desnom blagoslivlja narod. Lijevo i desno prikazana su po četiri svečeva čuda. S lijeve strane prikazana su ova svečeva čudesa, odozgor prema dolje: sv. Antun prima Dijete Isusa u naručje, zapovijeda mazgi da se pokloni Presvetom Sakramentu, oživljava dijete unesrećeno u kipućoj vodi, propovijeda istovremeno na dva mjesta.

S desne strane, odozgor prema dolje: sv. Antun propovijeda ribama, zacjeljuje mladićevu odsječenu nogu, otkriva lihvarevo srce u škrinji zlata, uskrsava ubijenog čovjeka da bi utvrdio nevinost svog oca. Poliptih je napravljen umjesto velike fresko-slike svetog Antuna u slavi, koja je po prvotnoj zamisli trebala krasiti zid iza oltara. Ispod poliptiha su riječi iz Jakovljeve poslanice 5,13: „Trpi li tko među vama nevolje? Neka moli! Veseli li se tko, neka pjeva hvalospjev!”

Najnovije umjetničko obogaćenje crkve bilo je postavljanje dvaju kipova: Raspetoga Krista sa sv. Franjom i kipa Bezgrješne. Oba kipa je izradio akademski kipar Vladimir Radas. Postavljeni su u prezbiterij pokraj ambona.

Pokrajnje lađe obložene su kasetiranim drvom u visini od 5 metara. U kasetirane plohe postavljene su postaje križnoga puta, koje se vrlo lijepo uklapaju u drvenu pozadinu. Križni put je izradio akademski slikar Vasilije Jordan. Na mjestima nekadašnjih pokrajnjih oltara postavljene su slike rad akademskog slikara Tihomira Lončara. Slike prikazuju: Srce Isusovo te hrvatske svece sv. Nikolu Tavilića i sv. Leopolda Mandića s Kristom uskrslim, sv. Maksimilijana Kolbea, te sv. Obitelj.

Na pročelju crkve, podno rozete, postavljen je brončani kip sv. Antuna, kipara Krune Bošnjaka. U predvorju crkve je smješten kip – Isus pod teretom križa, rad umjetnika Jurja Škarpe koji je izradio i dva reljefa sv. Antuna koji se nalaze s unutrašnje strane srednjeg ulaza. U sklopu crkve uređena je kapela Svetoga Križa, koja je pretvorena u malu pinoteku. U njoj su pohranjene slike s bivših pokrajnih oltara. Tu se nalaze slike K. Hegedušića,T. Kralja, M. J. Ruisya, Magdića, te reljef koji prikazuje Presveto Trojstvo s Majkom Božjom J. Škarpe.

Crkva je 2007. godine obnovljena iznutra. Godine 2008. sagrađen je i zvonik koji je bio predviđen u prvotnim nacrtima. U zvonik su postavljena tri nova zvona koja su 2009. godine, uoči proslave obljetnica župe, blagoslovljena. Na blagdan Bezgrješne, 8. prosinca 2009. godine, proslavili smo 75. obljetnicu blagoslova i 25. obljetnicu posvete župne crkve. Slavlje je predslavio nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić.

Na blagdan Krštenja Gospodinova 10. siječnja 2016. godine blagoslovljena je u crkvi nova krstionica. Krstionica je rad prof. Hrvoja Ljubića, vrsnog hrvatskog umjetnika, čija sakralna djela krase mnoge crkve i katedrale u Hrvatskoj i u inozemstvu. Kamenoklesarski dio izradila je radionica Maria Čondrića. Krstionicu je Svetištu sv. Antuna kao zavjetni zahvalni dar darovala obitelj Zorović iz Zagreba.

Godine 2016., na  blagdan Rana sv. Oca Franje blagoslovljen je zavjetni kalež sv. Antuna načinjen od zavjetnih darova vjernika i štovatelja sv. Antuna. Kalež je izradio prof. Hrvoje Ljubić u suradnji s Borisom Pokosom iz Zagreba. Kalež je koncepcijski složen da u sebi objedinjuje sv. Antuna Padovanskog, kao zaštitnika Svetišta i župe, sv. Jeronima, crkvenog naučitelja i zaštitnika provincije franjevaca konventualaca, simbol Svetog Duha, zaštitnika samostana sa sedmerim zvijezdama kao darovima Duha Svetoga, te dvanaest plamenih jezika simbola za Pedesetnicu, te sv. Franju Asiškog s utisnutim ranama kao podsjetnikom na godišnje župno euharistijsko klanjanje. U podnožju kažela pozicioniran je početni stih pjesme Antunovih štovatelja, koji se rado pjeva svaki utorak: Si quaeris miracula (Ako čuda tražiš, gle). Ponad natpisa 13 je većih cirkona, koji podsjećaju na Svečev broj, odnosno na datum njegove smrti 13. lipnja. Cijeli vijenac naslanja se na franjevački grb u čijem je središtu rubin (dio zavjetnog nakita), dok se na jabuci kaleža nalazi i ostalo zavjetno poludrago kamenje (rubini i aquamarini). Ispod podnožja kaleža urezan je natpis: Sv. Antunu Padovanskom, čudotvorcu, svojem nebeskom zaštitniku,  u godini Božjeg milosrđa ovaj zavjetni kalež darovali su njegovi zahvalni štovatelji – 17. rujna 2016.