Rezultate istraživanja predstavio je Domagoj Dalbello, istaknuvši da je istraživanje provedeno na prigodnom uzorku od 660 mladih ispitanika iz cijele Hrvatske. Cilj istraživanja bio je ispitati motivaciju mladih za iseljavanjem i zasnivanjem obitelji.

„Ispitali smo na koji način su politička participacija, društvena aktivnost, dob odseljenja od roditelja, broj braće i sestara, religioznost i drugi čimbenici povezani sa željom mladih za iseljavanjem iz Hrvatske i željom mladih za iseljavanjem i imanjem djece“, rekao je Dalbello te dodao da se gotovo polovina mladih izjasnila da povremeno ili često razmišljaju o odlasku iz Hrvatske.

„Bitno je razumjeti da mladi ne odlaze impulzivno, već da je to nešto o čemu razmišljaju i razmatraju opcije prije nego što odu“, pojasnio je.

Rezultati vezani uz političku participaciju mladih su ohrabrujući, poručio je Dalbello.

„58 % ispitanika se izjasnilo da uvijek glasa na parlamentarnim izborima, 65 % uvijek glasa na predsjedničkim izborima 60 % ih uvijek glasa na lokalnim izborima, dok se broj onih koji nikada ne glasuje kreće između 7 i 9 % ovisno o vrsti izbora“, istaknuo je te dodao da je istraživanjem utvrđeno da oni mladi koji češće glasuju na izborima, imaju i manju želju za iseljavanjem. Prema tome, zaključio je Dalbello, jedan od čimbenika iseljavanja svakako bi mogla biti politička apatija, odnosno nedostatak vjere da mogu u društvu nešto promijeniti i popraviti. Također, mladi zaposleni u privatnom sektoru više žele iseliti od mladih koji su zaposleni u javnom sektoru, rekao je Dalbello, naglasivši da je to veliki gospodarski problem.

Rezultati istraživanja pokazali su da više od polovine mladih između 18 i 30 godina živi s roditeljima.

„Jasno je da velik dio mladih dugo živi s roditeljima, što im svakako daje financijsku sigurnost, ali može biti povezano i s kasnijim zasnivanjem obitelji. Naime, oni mladi koji su se kasnije iselili od roditelja, žele i kasnije imati djecu“, istaknuo je, među ostalim Domagoj Dalbello.

Docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Marin Strmota komentirao je dobivene rezultate, istaknuvši da mu je iznimno drago da se mladi uključuju u demografsku problematiku.

„Demografski procesi već su više od 30 godina izrazito negativni i nemamo nikakvo opravdanje za to“, rekao je.

Kao zastrašujući trend dr. Strmota je istaknuo nezainteresiranost mladih za politiku, navodeći da mladi gledaju na politiku kroz spektar korupcije i loših političara kojih, kako je rekao, u Hrvatskoj ne manjka.

Dr. Strmota je istaknuo da Hrvatska bilježi rast udjela staroga stanovništva te da se zbog toga političari više usmjeravaju na njih jer donose više glasova na izborima.

„Drago mi je da mladi prepoznaju temu demografije vjerojatno i više nego naši političari, koji to pitanje politiziraju. Populacijske politike su bitne i bit će sve bitnije u budućnosti“, istaknuo je dr. Strmota.

Svoj komentar dala je i znanstvena savjetnica na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, istaknuvši da je 2022. proglašena Europskom godinom mladih te da joj je drago da godinu započinjemo s mladima i ovakvim inicijativama. Iako je istraživanje napravljeno na prigodnom uzorku, ovi rezultati, naglasila je dr. Klempić Bogadi, mogu biti polazište za daljnja istraživanja.

„Ono što zabrinjava je to da 22 % ispitanika često razmišlja o migraciji. Naime, mladi nerado odlaze jer prepoznaju vrijednost života u Hrvatskoj, no s godinama taj optimizam opada“, istaknula je te dodala da smatra kako bi prioritet države trebao biti zadržavanje stanovništva koje je u njoj.

„Previše smo okrenuti idejama da vratimo one koji su otišli, ali trebali bismo se više fokusirati na mlade koji su ostali“, rekla je. Puno je pitanja otvoreno u istraživanju i vjerujem da su ovi rezultati bitni za daljnje javne politike, zaključila je dr. Klempić Bogadi.

Da objavljeni podaci svjedoče o dugotrajnoj i široko rasprostranjenoj depopulaciji Hrvatske te cjelokupnu javnost navode na zaključak da je potrebno osmisliti, ali i dosljedno provoditi javne politike koje će mlade zadržati u Hrvatskoj, rekao je Ivan Majstorić.

„Posebno to vrijedi za slabije razvijena područja, poput Slavonije i Banovine, koja su u posljednjem međupopisnom razdoblju, uslijed manjka prilika i boljih radnih mjesta, ali i prirodnih katastrofa, izgubila najviše stanovnika“, istaknuo je.

Mladima je potrebno omogućiti kvalitetne životne uvjete i sigurnost kako bi ostvarili svoj puni potencijal, koji će kasniti biti na dobrobit čitavog društva, rekao je Majstorić. „Potičemo nositelje vlasti da ulože više napora u provedbu kvalitetnih obiteljskih politika, koje će mladima omogućiti bolje uvjete za ostanak u Hrvatskoj i osnivanje obitelji, s posebnim naglaskom na podršku roditeljstvu, formalnu skrb o djeci te usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza“, rekao je te dodao da se nositelji vlasti moraju više zauzimati za učinkovitiju tranziciju mladih na tržište rada, bolje radne uvjete mladih i odgovarajuće rješavanje stambenoga pitanja mladih obitelji.

„Vjerujemo da će rezultati istraživanja biti vrijedan doprinos u analizi demografskog stanja nakon objave prvih rezultata Popisa stanovništva, ali i da će biti poticaj za konstruktivnu javnu raspravu usmjerenu prema osmišljavanju rješenja za depopulaciju u Hrvatskoj“, zaključio je Ivan Majstorić ispred Svjetskog saveza mladih Hrvatska.