Tijelo sv. Šimuna prenio je iz Carigrada u Zadar 1273. g. mletački plemić na putu u Veneciju. Zbog oluje morao je ostati u Zadru. Dok se popravljala njegova lađa, razbolio se i sklonio kod pustinjaka u Zadru, gdje je sada crkva sv. Ivana Krstitelja. Tijelo je dao zakopati na obližnjem groblju. Stanje mu se pogoršalo te je pred smrt rekao redovnicima da pregledaju njegove dokumente.
Oko vrata mu je nađena bilješka o tijelu sv. Šimuna koje je donio sa sobom. Redovnici su odmah u zoru otkopali svetčevo tijelo, a te noći tri gradska rektora imala su viđenje da se u tom groblju otkopava tijelo velikoga svetca. Od tada je u 13. st. u Zadru počelo javno štovanje sv. Šimuna, donosi Glas Koncila na svojoj mrežnoj stranici.
Zadrani su najprije stavili tijelo sv. Šimuna u crkvu sv. Marije Velike s istočne strane današnje tržnice, gdje je bilo više od tri stoljeća. Škrinja s tijelom Šimuna, uz sudjelovanje dalmatinskih biskupa, svečano je prenesena iz crkve Marije Velike u crkvu sv. Stjepana 16. svibnja 1632. Od tada je crkva posvećena sv. Šimunu. U spomen na prijenos svetčeva tijela svake godine u crkvi se slavi Nedjelja ruža jer su tijekom prijenosa tijela Zadrani prosipali ruže časteći svoga zaštitnika. Zato svakomu hodočasniku na Nedjelju ruža župnik mons. Lenkić uz pohod škrinji daruje ružu.
Foto: Ines Grbić
U Drugom svjetskom ratu Talijani su htjeli odnijeti relikviju sv. Šimuna. Svjedoci govore da se brodica nije mogla otisnuti iz Zadra te je tijelo svetca ostalo gdje je Providnošću i došlo, u Zadar k Hrvatima. Škrinju kao zavjetni dar dala je izraditi hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, žena ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika Anžuvinca i kći bosanskoga bana Stjepana II. Kotromanića. Izradio ju je zlatarski majstor Franjo iz Milana 1380. g. Tehnikom iskucavanja izvana i iznutra ukrašena je reljefima s biblijskim prizorima o Isusovu prikazanju, čudesima Šimuna, prizorima iz zadarske i hrvatske povijesti. Škrinju sa strane drže dva brončana anđela iz 1647. g. izrađena od taljenih zaplijenjenih turskih topova. Škrinja sv. Šimuna je remek-djelo naše kulturne baštine, kapitalno djelo srednjovjekovne umjetnosti i najznačajniji zlatarski rad svih vremena u Hrvatskoj. Otvorena škrinja u kristalnom staklu prikazuje neraspadnuto tijelo sv. Šimuna prekriveno biserima izvezenom pregačom iz 15. st. Škrinja sv. Šimuna samo je jednom u povijesti, 1999. g., napustila Zadar, i to bez svetčeva tijela u njoj. Bila je izložena na velikoj izložbi »Hrvati – kršćanstvo – kultura – umjetnost« u Vatikanu. Na svečanom otvaranju bili su papa Ivan Pavao II. i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
Foto: Ines Grbić