




Mrežna stranica remetske župe Uznesenja Blažene Djevice Marije redovito objavljuje stripove prema ideji župnika o. Antonija Marija Čirka, a autor ilustracija je Hrvoje Habljak.
Iz povijesti remetskog Svetišta:
“(…) Od polovice 17. stoljeća remetska crkva se službeno zove: zagovornica Hrvatske, što je jedincat naslov u našoj katoličkoj nomenklaturi. Najromantičnija priča o kipu Majke Božje Remetske vezana je uz ime prvoga remetskog redovnika Iskvirina, prema kojoj je on iz Ugarske ponio sa sobom čudotvorni kip. U jednoj verziji on ga je čak sam izradio. Ali, na kipu piše 1490., i to je venecijanska gotika. Autor je nepoznat. Tijekom vremena čudotvorna su događanja, u čijemu se središtu nalazio Gospin kip, razglasila remetsku crkvu, koja je postala hodočasničko mjesto i među hodočasnicima nazvana Pharmacopaea Coelestis (Ljekarna nebeska). (…)”