U povodu 83. obljetnice mučeništva krnjeuškog župnika vlč. Krešimira Barišića i stradanja njegove župe, banjolučki biskup Franjo Komarica slavit će misu u utorak, 8. kolovoza, u 11 sati na oltaru spomen-obilježja na katoličkom groblju "Kod križa" u Krnjeuši.
Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije stradalom župniku Barišiću i njegovim vjernicima, a 2017. godine – u povodu 125. obljetnice osnutka župe – na groblju je blagoslovljen molitveni prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941.
Godine 2022. na Memorijalnom groblju mira na Bilima kod Mostara postavljeno je 278 križeva s imenima i prezimenima stradalih Hrvata Krnjeuše u pokolju iz 1941. Nažalost, taj broj ubijenih nije konačan.
Po izbijanju četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika našla se i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941., kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.
Točan broj ubijenih Hrvata nikad nije utvrđen
Istraživanjima se došlo do brojke od 278 ubijenih nedužnih civila hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje (Ivan Skender, 12 g.; Jure Tomičić, 17 g. i Ilija Poplašen, 18 g.) koji su zvjerski mučeni, ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu.
Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena, tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja “Križ” koje je uređeno i ograđeno prošlih godina.
Po završetku II. svjetskog rata preživjelim stanovnicima župe Krnjeuša tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu oteta i podijeljena novim vlasnicima.
O zločinu kad Hrvatima u Krnjeuši u bivšoj Jugoslaviji se nije smjelo javno govoriti ni pisati.
Na komemoracije u Krnjeuši od 2015. – otkada su one pokrenute – uglavnom dolaze predstavnici Crkve, tj. Banjolučke biskupije, pojedinci i manje skupine vjernika. Predstavnici vlasti iz BiH, kao i iz susjedne Republike Hrvatske, nikada nisu pokazali interes doći na molitvena obilježavanja pokolja nad Hrvatima u Krnjeuši.