Grkokatolička župna crkva Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom proslavit će u četvrtak 19. svibnja 10. obljetnicu posvete. Tom prigodom održat će se u srijedu, 18. svibnja, prigodni duhovni dobrotvorni koncert s mogućnošću davanja priloga za izbjeglice iz Ukrajine, a u četvrtak 19. svibnja svečana arhijerejska liturgija.
Duhovni dobrotvorni koncert održat će se 18. svibnja s početkom u 20 sati, a obljetnica posvete bit će proslavljena 19. svibnja u 19 sati kada će svečanu arhijerejsku liturgiju služiti križevački vladika Milan Stipić.
Pastoralni centar Preobraženja Gospodnjeg osnovao je tadašnji križevački vladika Slavomir Mikovš 11. listopada 2007. godine, izvijestila je Župa svetog Nikole biskupa u Jastrebarskom. Župna crkva podignuta je u bizantskom stilu godine 2011. kao spomen-hram povodom 400. obljetnice uspostave Marčanskog vladičanstva.
Crkva je duga 22 metra, široka 10 metara te ima zvonik visine 20 metara. Posvetio ju je hrvatski grokotalički biskup (vladika) Nikola Kekić 19. svibnja 2012. Prilikom posvete u oltar crkve ugrađene su moći blaženog Alojzija Stepinca, a u posebnom moćniku hrama čuvaju se moći svetog Šimuna Bogoprimca. Unutar hrama nalazi se jedinstvena korska ograda, umjetnički izrađena u kovanom željezu, na kojoj se nalazi vladičanski (biskupski) grb križevačkog biskupa Nikole Kekića. Crkva se ponosi i prekrasnim ručno vezenim epitrahiljom (stolom) s motivima žumberačkog narodnog veza. U pastoralnom centru smješten je i župni ured te zemljište s malim voćnjakom.
Preobraženje Gospodinovo
Na pročelju župe nalazi se velika oslikana freska koja prikazuje blagdan Preobraženja, a iznad nje nalazi se i jedna manja freska. Preobraženje Gospodinovo uzvišen je događaj iz Kristova života o kojem izvješćuju evanđelisti Matej, Marko i Luka te sveti Petar u svojoj drugoj poslanici. On je s Ivanom i Jakovom bio očevidac toga događaja, koji cijeloga života nije zaboravio, pa o njemu u spomenutoj poslanici piše: “Uistinu, nismo vam navijestili moć i dolazak našega Gospodina Isusa Krista držeći se lukavo izmišljene bajke, nego jer smo bili očevici njegova (božanskog) veličanstva. On je, naime, primio čast i slavu od Boga Oca kad mu je od tako uzvišene Slave došao glas: ‘Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao.’ I taj glas koji je došao s neba mi smo čuli kad smo bili s njim na svetoj gori. Tim držimo vrlo sigurnim sve proroštvo. Vi dobro činite što upirete u nj pogled kao u svjetiljku koja svijetli u tamnome mjestu dok ne osvane dan i dok se ne pomoli Danica u vašim srcima” (2 Pt 1, 16-19).
U drugoj polovini svoga apostolskoga života Isus se jedne večeri s trojicom odabranih apostola popeo na goru Tabor, što se poput kakvog divovskog stošca iz plodne Ezdrelonske doline diže nebu pod oblake. Bila je noć, Gospodin je po običaju molio, a učenici su od umora pozadrijemali. I dok je Isus molio, “lice mu zasja kao sunce” (Mt 17, 2), a “njegove haljine postadoše tako sjajnobijele kako ih ne može obijeliti nijedan bjelilac na zemlji” (Mk 9, 3).
Ovo je Sin moj, Izabranik moj! Njega slušajte!’ U isti čas kad glas zaori, Isus se nađe sam. Oni su šutjeli i nikom ništa nisu kazivali u to vrijeme što su vidjeli.
Ostatak događaja majstorski opisuje sveti Luka. “I gle, dva čovjeka, Mojsije i Ilija, počnu s njim razgovarati. Pojaviše se u sjaju, a govorili su o njegovoj smrti koju mu je trebalo podnijeti u Jeruzalemu. Petra i njegove drugove bijaše svladao san. Kad se probudiše, vidješe ga u sjaju, i obojicu što su stajali s njim. Dok su se ovi rastajali od njega, Petar mu, ne znajući što govori, reče: ‘Učitelju, dobro je da ostanemo ovdje! Napravit ćemo tri sjenice: jednu tebi, jednu Mojsiju, jednu Iliji.’ Dok je on to još govorio, naiđe oblak te ih prekrije. Kad zamakoše u oblak, učenici se prestrašiše, a iz oblaka doprije glas: ‘Ovo je Sin moj, Izabranik moj! Njega slušajte!’ U isti čas kad glas zaori, Isus se nađe sam. Oni su šutjeli i nikom ništa nisu kazivali u to vrijeme što su vidjeli” (Lk 9, 30-36).
Preobraženju Gospodinovom posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Jastrebarsko-grkokatolici, Strošinci kod Vrbanje, Piškorevci kod Đakova, Banovci kod Bebrine, Bučje kod Pleternice, Petrinja, Baljci kod Ružića-grkokatolici, Dubrovnik, Borovica kod Vareša).