Budi dio naše mreže

Pučka pravobraniteljica: Ako razmišljate o sklapanju dosmrtnog ugovora - pitajte, informirajte se

„Ako razmišljate o sklapanju dosmrtnog ugovora, razgovarajte s drugim članovima obitelji, otiđite po besplatan savjet u centar za socijalnu skrb, potražite pomoć javnog bilježnika ili odvjetnika, pitajte, informirajte se”, apelirala je pučka pravobraniteljica Lora Vidović gostujući u utorak u našim 'Argumentima' koji su obrađivali problematiku zloupotrebe dosmrtnog uzdržavanja te u čemu se ono razlikuje od doživotnog uzdržavanja. HKR-ovi sugovornici su još bili: odvjetnik Nevio Svilar i predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković.

/ anh

Za dosmrtnu skrb – o kojoj su starije osobe, pokazalo je istraživanje, slabo informirane – Lora Vidović je još rekla:

„Ako se odlučite na sklapanje ugovora, detaljno zatražite popisivanje svih obveza koje su vama potrebne i nužne. Primjer na nedavnom Okruglom stolu (u organizaciji Pučke pravobraniteljice) je bio, koji su mediji vrlo slikovito prenijeli: Ja tebi ručak – ti meni stan. Da bi se to izbjeglo, treba što detaljnije popisati sve obaveze koje proizlaze iz takvog ugovor, a samim tim onda je i implementacija tog ugovora jednostavnija”, rekla je i nastavila:

Nevio Svilar i Lora Vidović

U slučaju da dođe do raskida ugovora, sudu će biti jednostavnije utvrditi je li zaista došlo do neke razlike između činidbe i protučinidbe.

Glavna razlika između dosmrtne i doživotne skrbi starijih osoba, prema Zakonu o obvezatnim odnosima, je to ‘kada prelazi imovina u vlasništvo od primatelja skrbi na davatelja skrbi’, pojasnio je odvjetnik Nevio Svilar.

Kod doživotnog uzdržavanja imovina je čitavo vrijeme, do smrti, u vlasništvu primatelja skrbi, a u dosmrtnom uzdržavanju ona odmah, po zaključenju ugovora, prelazi u vlasništvo davatelja skrbi.

I slaže se s pučkom pravobraniteljicom:

„Ljudi nisu informirani o pravnim posljedicama i pravnim učincima zaključenja takvih ugovora, pa treba istaknuti da primatelja uzdržavanja ne mora prenijeti cijelu svoju imovinu na davatelja uzdržavanja”, iznio je Svilar, uz nadopunu:

To je možda jedna stvar koju nitko ne zna, a u praksi se često pojavljuje. Primatelj uzdržavanja, starija osoba, prenosi zaključenjem ugovora cijelu svoju imovinu i onda on možda kasnije, ako bude izigran, nema više ništa, jer je sve dao.

Predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković je rekao da je većini umirovljenika kod nas glavni izvor prihoda mirovina, a tek njih oko 10-tak posto nema nikakva primanja.

Nedjeljko Marković i Diana Tikvić, urednica

Oko 800 tisuća umirovljenika prima mirovinu od 2600 kuna, a 330 tisuća od dvije tisuće kuna. No, temu treba staviti u širi kontekst jer starije osobe inače žive teško, a prevareni posebno teško koji zahtijevaju nekakvu dodatnu pomoć.

„Mislim da ta dodatna pomoć može biti brza, konkretna, vidljiva i da tu država mora učiniti više. Kad kažem država, mislim na Hrvatsku vladu koja bi trebali osmisliti mehanizme koji već postoje u nekim razvijenim zemljama i možemo preuzeti nekakav dobar model”, smatra on.

Jedan od tih postojećih modela je, zapravo, prijedlog koji stoji već dugo na dnevnom redu – osnivanje Nacionalne agencije za starije osobe. Ona bi vodila brigu o registrima, socijalnim uslugama za starije osobe i Agencija bi na određen način i štitila prave interese starijih osoba u društvu.

Za sve nejasnoće i sumnje Pučka pravobraniteljica je pozvala umirovljenike da joj se i osobno jave na broj telefona njezinog Ureda u Zagrebu – 01 48 51 855 – a imaju također područne urede u Osijeku, Rijeci i Splitu. Za one koji su manje vične novim tehnologijama, ponudila je i svoju zagrebačku adresu koja glasi: Trg hrvatskih velikana, broj 6.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja