Buduća pješačko turističko-hodočasnička staza „Camino Dubrovnik – Međugorje“ predstavljena je u četvrtak, 13. srpnja, u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, izvijestio je Grad Dubrovnik na svojim mrežnim stranicama.
Projekt Camino Dubrovnik – Međugorje odnosi se na Put sv. Jakova od Dubrovnika do Međugorja kojim bi se pješačko turističko-hodočasničkom stazom u dužini od oko 147 kilometara povezali benediktinski samostan na Višnjici u Dubrovniku i crkva sv. Jakova u Međugorju.
Kroz Projekt će se definirati i izraditi staza koja bi počevši od samostana sv. Jakova u Dubrovniku hodočasnike i ostale zainteresirane turiste i putnike kroz šest dana dovela do crkve sv. Jakova u Međugorju.
Prvom javnom predstavljanju projekta prethodilo je svečano potpisivanje sporazuma o sudjelovanju u projektu između partnera: Grada Dubrovnika, Grada Čapljine, općina Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona (županije).
Sporazum su potpisali gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić, načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović, načelnik Općine Čitluk Marin Radišić te direktor Turističke zajednice Hercegovačko- neretvanskog kantona Andrija Krešić.
Foto: Grad Dubrovnik
Sporazum je uime gradonačelnika Grada Čapljine Smiljana Vidića potpisala predstavnica gradske uprave Danijela Nogolica, dok je u ime načelnika Općine Neum Dragana Jurkovića potpisnik sporazuma njegov savjetnik Milan Batinović.
Novu stazu predstavio je koordinator projekta Goran Cvjetinović. Ona svojim najvećim dijelom prolazi starim putevima koje je stanovništvo ovog područja koristilo kroz povijest, a obiluje brojnim vrijednim prirodnim i baštinskim lokalitetima. Čišćenje i označavanje rute u cijelosti planirano je tijekom rujna i listopada.
Uslijedit će njeno detaljno snimanje te izrada aplikacije. Velika pozornost, istaknuo je Cvjetinović, posvećena je pitanju sigurnosti na ruti. Goran Cvjetinović zahvalio je svim sudionicima na projektu, a posebice HGSS-u Stanici Dubrovnik te Hercegovačkoj gorskoj službi spašavanja – stanicama Čapljina i Čitluk, planinarskim društvima Snježnica i Brotnjo, JVP Dubrovački vatrogasci i Dobrovoljnim vatrogasnim društvima s područja obuhvaćenog rutom, ali i brojnim mještanima čiji je doprinos u mapiranju staza, od kojih se dio nije dugo koristio, bio od velike pomoći.