Naravno, riječ je o kapeli sv. Ane u Samoborskom gorju čiju melodiju već čujete u svojim mislima ili, pak, lagano pjevušite na sam njen spomen.

„Kod kapele svete Ane, prošla je mladost naša sva, mala tek klupa ona sve slatke naše tajne pričat zna…” – pjeva vrlo popularna pjesma koja je zapravo dosta stara. Za nju je 1937. godine tekst i glazbu napisao Marko Vukasović, no o kojem se u suvremenoj Hrvatskoj jako malo zna.

Rođen je prije 105 godine, a na okruglu stoljetnu obljetnicu Markovog rođenja njegovi sugrađani iz Samobora su se pobrinuli i obilježili taj veliki dan podsjećajući bogatim i višednevnim programom na tog plodnog pjesnika, glumca, glazbenika, sportaša, enigmatičara, novinara i naravno autora nezaboravnog šlagera.

Zanimljiv je Vukasovićev životni put. Iako rodom sa Žumberka rodio se u dalekom svijetu, u Srednjoj Americi, a život mu je naglo prekinut u tridesetim godinama. Bio je vrlo plodan žumberački pjesnik.

Rođen je 22. listopada, 1914. u Panami. Po završetku Prvog svjetskog rata on i njegova obitelj se vraćaju na Žumberak. Živi kod djeda Tome Rebića i pučku školu pohađa u Samoboru. U školi je iskazivao nadarenost za dječje igrokaze i recitaciju.

Upisao je klasičnu gimnaziju, a stipendiju dobio za grkokatoličko sjemenište na zagrebačkom Gornjem Gradu. Puno je naučio od sveučilišnog profesora Janka Šimraka i bio je aktivno uključen u Žumberački zavičajni krug.

Pisao je za omladinske i školske listove. Nakon mature vraća se k djedu u Samobor i upisuje Filozofski fakultet. Sudjeluje u bogatom društvenom životu kao glumac, redatelji i organizator više događanja u Samoboru i široj okolici.

Vukasović je osim po pjesmi „Kod Kapele Svete Ane” poznat i po pjesmi „Uzmi ove ruže”.

Njegov život naglo je prekinut u 30. godini života. Poginuo je u Drugome svjetskom ratu 17. travnja, 1944. godine za vrijeme bombardiranja Zemuna. Pokopan je u masovnoj grobnici.

Foto: Uskok-sosice hr

Spomenice svjedoče da je bio zaljubljenik u Žumberak i Samobor koji je svojevremeno blagdan sv. Ane slavio i kao Dan Grada, no odlukom Gradskog vijeća Dan grada je vezan uz obljetnicu dobivanja povelje Bele IV. i prebačen na listopad. Blagdan svete Ane – točnije, blagdan svetih Joakima i Ane, roditelja Bogorodice – zadržao je svoj vjerski značaj.

Sveta Ana je zaštitnica majki i braka, domaćica, udovica, radnica, rudara, tkalja, krojača, slugu, siromaha, stolara i zlatara. Utječu joj se trudnice, rodilje i majke.

Središnja samoborska proslava svete Ane bit će tradicionalno prve nedjelje po blagdanu, 28. srpnja, naravno i ‘kod kapele svete Ane’, barokne građevine, gdje su mise u 8.00, 9.30, 11.00 i 17.00.

Poslušajte na ovom linku tu skladbu o opjevanom lokalitetu Anindol koji je danas park-šuma te u kojoj Samoborci i njihovi gosti rado potraže osvježenje od ljetnih sparina i visokih temperatura.

Kapela se spominje prvi put 1759. kao građevina unutar zidina starog grada Samobora.

Iza kapelice uređeno je plesalište, kako Samoborci kažu ‘Tanc plac’, a tu je od 1933. i u kamenu uklesan križni put s reljefnim slikama.

Anindol je bila prekrasna kulisa i za neke nezaboravne kadrove u kultnom hrvatskom filmu „Tko pjeva zlo ne misli”.