Mons. Juraj Jerneić kaljski župnik i pokretač ukopa poslao je izvješće o pronađenim kostima i ponovnom ukopu koji će se dogoditi u nedjelju 26. rujna. Ukratko je i napisao o povijesti župe. “Žumberak je dio Hrvatske otprilike od Samobora do Ozlja na terenu koji se od Svete Gere (1287 metara nadmorske visine) spušta prema jastrebarskoj ravnici.

Pohod pomoćnih biskupa Ivana Šaška i Mije Gorskog crkvi u Žumberku 2020. godine

“Žumberak je i selo i župa koja se spominje u prvom popisu župa Zagrebačke (nad)biskupije već 1334. godine. Župna crkva Svetog Nikole biskupa i župa Žumberak spominju se prvi put 1349. godine u sporu oko prikupljanja desetine. U XIV. stoljeću teritorij Žumberka pripojen je Akvilejskoj patrijaršiji, a središte Akvilejske patrijaršije bilo je u sjevernoj Italiji.
Župa Žumberak i župa Vivodina konačno su 1789. godine vraćene Zagrebačkoj nadbiskupiji. 1469. godine Osmanlije su prvi put preko Žumberka prodirale u Kranjsku. Puno je žitelja s tog prostora pobijeno i odvedeno te je prostor Žumberka opustio. Bečka uprava započela je naseljavati taj i ostale dijelove osakaćene Hrvatske.”

Na Žumberak dolaze rimokatolici i Vlasi pravoslavne vjere te su sklapanjem unije s Rimom postali grkokatolici.

“Crkva Svetoga Nikole biskupa u Žumberku je izgrađena vjerojatno polovicom 13. stoljeća, a uz nju je do kraja 18. stoljeća bilo i groblje, koje je 1780-tih godina odlukom cara Josipa II. premješteno u neposrednu blizinu, koje župljani koriste i danas.”

Župna crkva Svetog Nikole u Žumberku

“Budući da je loš odabir lokacije župne crkve stvarao vjekovni problem, u minulim stoljećima borili su se kako su mogli i znali da riješe taj problem. Crkva je sagrađena ispod brda s kojega je stoljećima kiša ispirala pjeskoviti materijal i taložila ga do zida crkve te se stvarala vlaga koju su pokušali riješiti tako što su 4 puta podizali crkvu. Od prvog do zadnjeg poda crkva je podignuta 150 centimetara. Sagrađena je i nova sakristija na desnoj strani crkve.”

“1894. godine počeli su otkapati nataloženi pijesak i zemlju i tom su zgodom iz nekadašnjeg groblja izvadili 224 kostura. Kosti su odložili u nekadašnju sakristiju koja je zbog podizanja crkve postala podrum.
1980-tih godina pokušali su još jednom spasiti crkvu izvedbom kanalizacije koja je trebala odvesti vodu od crkve. Ni to nije do kraja uspjelo.”

“Zbog iznimne starosti crkvu je 2004. godine preuzelo Ministarstvo kulture i obavilo je niz arheoloških i konzervatorskih zahvata, no radovi još nisu dovršeni, a od 2015. godine Crkva Svetog Nikole biskupa u Žumberku više nije u popisu i interesu Ministarstva.
Od 2006. do 2017. godine arheolozi su u ime Ministarstva kulture iskopali još 260-tak grobova. I te su kosti odložene u podrum (nekadašnju sakristiju). „Podrum“ (kosturnica) se je dijelom urušio.”

U taj prostor više puta provaljivali su znatiželjnici i razbacivali kosti…

“2020. godine odlučeno je u upravi Zagrebačke nadbiskupije da se spomenute kosti pokopaju na novom groblju. Za tu je potrebu pripremljen grob od 16 m3 i u nedjelju 26. rujna 2021. godine pokopat će se tih skoro 500 osoba koje su stoljećima već bile u grobovima. Prvih 224 čekali su skoro 130 godina na novi ukop, a ostalih 260 čekali su desetak godina. Dio groblja još nije istražen pa će se i oni naknadno pridružiti u istom grobu.Kosti su posložene u 64 manja lijesa.”

Ovako su posložene kosti 2006. godine

“To je (osim u potresu oštećenih crkava) jedina župna crkva u kojoj se od 2004. godine ne može slaviti sveta misa. Jedina je župna crkva do koje još nije došla struja…”

Za one koji bi željeli sudjelovati u sprovodnom obredu, župnik je iznio i nekoliko napomena :

Naputak za slavlje ukopa u Žumberku
❶ Bit će postavljen manji šator za oltar i zadnju kutiju sa kostima.
❷ Za parkiralište koristit će se župna livada nasuprot groblja.
❸ U prostor župne kuće nemojte ulaziti jer je opasno.
❹ U župnu crkvu moći će se ući uz veliki oprez.
❺ Iza župne crkve moći će se vidjeti prazna “kosturnica” (nekadašnja sakristija) u kojoj su do sada privremeno bile odložene kosti.