„On je gradio i u vremenu kad je graditi značilo izazivati komunističku vlast, kad je svaka cigla bila ispit vjere. Ali nije se iscrpio, jer je znao za koga radi. Znao je baciti mrežu s prave strane, Božje strane“, poručio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić o mons. Ivanu Zorici koji je svojim tihim, ali snažnim svjedočanstvom, ustrajnošću i predanim radom, osobito u trenucima progona, tamnice i poniženja, ostavio neizbrisiv trag vjere.

Hodočašće Marijanski zavjet za Domovinu započet će u Osijeku 14. lipnja a završiti u Dubrovniku 27. kolovoza. Cijelim putem hodočasnici će nositi moći blaženog Alojzija Stepinca.

U više je prigoda zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša osobno susretao papu Franju te je većinu svoje biskupske službe proveo u njegovu pontifikatu. „Iako nije osobno posjetio Hrvatsku kao papa, njegovi brojni znakovi pažnje pokazali su da Hrvatsku ne nosi samo u diplomatskoj svijesti, nego u molitvenom srcu“, rekao je nadbiskup u razgovoru za Glas Koncila.

Hrvatski festival žudija, jedinstveni susret čuvara Kristova groba, okupio je na Uskrsni ponedjeljak, u svom 24. izdanju pod geslom „Ljubite jedni druge“, brojne sudionike u Župi sv. Stjepana Prvomučenika u Opuzenu.

Nakon vijesti o smrti pape Franje, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, podijelio je za Glas Koncila svoje dojmove o papi Franji, osvrnuvši se na njegov odnos prema hrvatskom narodu, Crkvi u Hrvatskoj i prema kanonizaciji bl. Alojzija Stepinca.

Svetkovina Uskrsnuća Gospodinova svečano je proslavljena u nedjelju 20. travnja u župama diljem Hrvatske.

Volontere „Smiješka za sve“ ove Velike subote ujutro nećete sresti na zagrebačkoj špici u pomno odabranim modnim kombinacijama. Nećete ih zateći ni kod kuće kako pripremaju uskrsnu hranu, boje jaja i peku pince za svoju obitelj. Oni će jutro provesti u restoranu Bistro RougeMarin i slagati janjetinu u uskrsne pakete za beskućnike koje će im podijeliti na Glavnom kolodvoru od 11:45 do 13 sati.

Utemeljitelj Instituta za crkvenu glazbu u Zagrebu maesto Albe Vidaković preminuo je 18. travnja 1964. godine. Evo kako su o pokojnom maestru govorili drugi glazbenici.

Božji grob Zagrebačke katedrale, vrhunsko remek-djelo hrvatske crkvene i kulturne baštine, kontinuirano se koristi u liturgijske svrhe od 13. travnja 1659. godine, kada je u Velikom tjednu prvi puta postavljen u katedrali. Dao ga je izraditi zagrebački biskup Petar Petretić u tehnici reljefnoga zlatoveza na svili.

Dubrovački biskup dr. sc. Josip Maria Carević pokrenuo je 1933. godine akciju da se na brdu Srđu iznad Dubrovnika postavi spomen-križ povodom 1900 godina od Kristove muke i smrti za spas čovječanstva. Stajao je sve do Domovinskog rata kada je srušen, no njegov se blagoslov time samo proširio.