Fra Bernardin Bebić, iako više puta osuđivan od strane komunističkih vlasti, nije prestajao pokazivati izvanrednu brigu za povjerene mu duše. “Uvjeren sam da se nalazim na ovoj optuženičkoj klupi zato što nosim ovu mantiju i što sam katolički svećenik“, rekao je jednom prilikom na sudu.

U Dubrovačkoj Republici postojalo je nekoliko raspela kojima je pripisana osobina čudotvornosti ili zasluga obrane grada. Jedno od njih je raspelo iz crkve Male braće. Kako navode pisani izvori, s obiju strana raspela glasoviti franjevački propovjednik Jakov Markijski (oko 1393.–1476.) postavio je čudotvorne anđele. Čudo se nije pripisivalo raspelu nego anđelima koji su se nalazili uz njega.

Sluga Božji fra Ante Tomičić bio je osobiti štovatelj Blažene Djevice Marije. Koliko je štovao Majku Božju najviše govori činjenica da se osjećao silno počašćen time što je bio određen za sakristana u crkvi Gospe Lurdske na Rijeci. On je to smatrao najvećom počasti što mu se mogla dati. Smatrao se čuvarom svoje nebeske Kraljice i Majke. Sav njegov neshvatljivo požrtvovan život imao je svoj oslonac u ljubavi prema Bogu i u ljubavi prema Majci Božjoj kojoj se sav dao u službu.

Đakovo je prvi grad u Hrvatskoj koji se odvažio pristupiti cjelogodišnjem bdjenju za nerođene „40 dana za život – 365“, međunarodne inicijative „40 dana za život“.

Trajno euharistijsko klanjanje u Zadarskoj nadbiskupiji počelo je na blagdan Gospe od Zdravlja, u petak, 21. studenoga, misnim slavljem u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Belafuži, koje je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

„Ova svetkovina potvrda je i proslava opredjeljenja za Boga i njegovo Kraljevstvo. U godini jubileja pozvani smo na hodočašće nade. Tko čuje i razumije tu poruku, znat će i u teškoćama i u kušnjama prevladati ono što vuče unatrag te se prikloniti Bogu“, poručio je kardinal.

Ivo Mašina bio je hrvatski i kršćanski uzor, mladić, apsolvent povijesti, politički zatvorenik i mučenik.

„I naša povijest traži pogled vjere i istine, i raskrinkavanja svake laži. Čudesna je snaga vjere: gleda u Raspetoga i nada se da to nije kraj, vjeruje da to nije kraj. Vjeruje da je pobijeđeni zapravo pobjednik!“, istaknuo je šibenski biskup Tomislav Rogić o 34. obljetnici stradanja Grada Heroja na Memorijalnom groblju u Vukovaru.

„Škabrnja ostaje mjesto u kojemu tuga postaje učiteljica vjere, a povjerenje u Boga - izvor snage i života“, istaknuo je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u utorak, 18. studenog, na misnom slavlju o 34. godišnjici stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Pisati o grkokatolicima kao kategoriji stradalnika u Domovinskom ratu na prvu zasigurno pobuđuje određeno čuđenje. Domovinski rat bio je obrambeno-oslobodilački rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske, a ne vjerski rat. Stoga vjerska odrednica i možda baš i nije prva okosnica kojom se definira branitelje i civile koji su u njemu stradali, piše župnik iz Petrovaca, o. Vladimir Sedlak.